Zašto nestaju vojvođanske vetrenjače?
RTS 26.01.2018
Prvu vetrenjaču u Vojvodini sagradio je Agošton Kiš 1794. godine u Elemiru, nakon povratka iz Holandije. Najviše vetrenjača izgrađeno je početkom 19. veka, i u to vreme predstavljale su graditeljska remek-dela. Nažalost, od 282 vetrenjače ostalo je samo 11, a nijedna od njih više nije u funkciji.
Vojvođanske vetrenjače su imale tri sprata i pokretni krov za koji su najčešće pričvršćena četiri krila. Da bi se izgradila, bilo je neophodno 200–500.000 cigala i tridesetak kubika drveta koje je najčešće donošeno sa Karpata. Svaka je imala dva velika okrugla kamena na koje je padalo žito koje se mlelo. Živana Krejić iz Pančeva istraživala je šest meseci nastanak vetrenjača i sve što je saznala pretočila je u ilustrovanu knjigu "Vetrenjače
