Bajden o odluci Vrhovnog suda SAD: Žrtve porodičnog nasilja i dalje će imatu suštinsku zaštitu
Žrtve porodičnog nasilja u SAD i njihovi najbliži i dalje će "moći da računaju na suštinsku zaštitu", izjavio je američki predsednik Džozef Bajden pošto je Vrhovni sud ostavio na snazi zakon koji nasilnicima sa izrečenom zaštitnom merom zabranjuje da poseduju oružje.
"Nijedna žrtva ne treba da se plaši da će njihov napadač dobiti vatreno oružje", prokomentarisao je Bajden (81), demokrata koji želi reizbor na funkciju na predsedničkim izborima u novembru ove godine, prenosi AFP.
Vrhovni sud SAD, kojim dominiraju konzervativci, preinačio je skorašnju odluku federalnog suda u Nju Orleansu i ostavivši na snazi zakon o kontroli oružja iz 1994. godine prema kojem Amerikanci kojima je sud izrekao zaštitnu meru zbog porodičnog nasilja nemaju pravo da poseduju oružje.
Sudije, među kojima dominiraju konzervativci, doneli su odluku većinom od 8:1, javili su svetski mediji.
Time je van snage stavljena odluka federalnog suda u Nju Orleansu koja se, obarajući primenu zakona iz 1994. godine, pozvala na to da je Vrhovni sud 2022. godine proširio prava Amerikanaca na nošenje oružje iz Drugog amandmana Ustava SAD, piše AP.
Međutim, u obrazloženju danas objavljene presude, glavni sudija Vrhovnog suda Džon Roberts je napisao da je rešenje iz zakona iz 1994. godine "zdravorazumsko" i da se primenjuje samo onda "kad sudija utvrdi da od pojedinca potiče kredibilna pretnja" od upotrebe fizičkog nasilja.
Jedini od devet sudija Vrhovnog suda koji je bio protiv odluke, konzervativac Klarens Tomas, bio je arhitekta odluke iz 2022. godine kojom je prošireno pravo Amerikanaca na nošenje vatrenog oružja.
Kako podseća Bi-Bi-Si (BBC), Vrhovni sud SAD je 2022. godine utvrdio da ustavna garancija Amerikancima da "poseduju i nose oružje" štiti i njihovo šire pravo da nose pištolj izvan kuće radi samoodbrane.
Tom odlukom, donetom pod uticajem konzervativne sudijske većine, stvoren je i novi test za primenu zakona o oružju, jer je navedeno da moraju biti ukorenjeni u "istorijskoj tradiciji".
To je iskoristio Zaki Rahimi, Teksašašin koji je osuđen zbog porodičnog nasilja po zakonu iz 1994. godine jer je na parkingu udario svoju devojku posle svađe, i još je posle pretio da će je ubiti. Izrečena mu je mera zabrane posedovanja oružja.
On je napisao žalbu prema kojoj taj zakon ne prolazi navedeni novi test, i federalni apelacioni sud u Nju Orleansu ju je usvojio. Potom su državni pravobranioci izneli predmet pred Vrhovni sud, piše AP.
Rahimijev advokat je tvrdio da nije mogao da nađe istorijski presedan koji bi opravdao razoružavanje ljudi, osim onih koji su osuđeni za krivično delo, što ne uključuje lica kojima su izrečene zabrane približavanja, piše BBC.
Američka vlada, želeći da zadrži zakon iz 1994. godine na snazi, iznela je pred Vrhovnim sudom argumentaciju da su "opasni" pojedinci, poput onih koji su bili lojalni britanskoj kolonijalnoj vladi u Američkom revolucionarnom ratu bili razoružavani.
Pravobranilaštvo je takođe navelo da žene koje žive u kući sa naoružanim porodičnim nasilnikom imaju pet puta veće šanse da budu ubijene u odnosu na situaciju kad nasilnik ne poseduje oružje.
(Beta, 21.06.2024)
