Priština: Marš podrške liderima OVK pred presudu u Hagu
Pred donošenje presude po optužnici za ratne zločine Hašimu Tačiju i saradnicima, organizovan je skup podrške u Prištini.
Više hiljada ljudi okupilo se danas na trgovima u Prištini kako bi zatražile oslobađajuću presudu za bivšeg predsednika Hašima Tačija i još trojicu nekadašnjih pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), nekoliko dana uoči dugo očekivane presude za ratne zločine.
Sud za Kosovo sa sedištem u Hagu u sredu 16. septembra će doneti odluku kojom će biti okončano trogodišnje suđenje Tačiju, nekadašnjem političkom lideru Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), koji je podneo ostavku na mesto predsednika kada je 2020. godine optužen za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.
Tužilaštvo tvrdi da su Tači i njegovi nekadašnji saborci Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići odgovorni za kampanju progona koja je obuhvatala ubistva, mučenje, prisilne nestanke i nezakonita pritvaranja tokom i neposredno nakon rata sa srpskim snagama 1998. i 1999. godine.
Međutim, na Kosovu se ova četvorica uglavnom smatraju ratnim herojima.
Uz povike „OVK“, demonstranti su u subotu nosili fotografije četvorice optuženih sa natpisima: „U ime naroda, proglasite ih nevinim“, „Oslobodioci, vratite ih kući“ i „Kosovo čeka“, prenosi agencija AFP.
Obraćajući se okupljenima, lider ratnih veterana Hisni Gucati rekao je da je „sloboda Kosova izvojevana žrtvom“.
„Nijedan sud neće moći da izbriše tu istinu.“
Uz slike pripadnika OVK Hašima Tačija, Kadri Veseljija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Seljimija, stajali su natpisi "Sloboda ima ime", što je i ime udruženja koje je organizovalo Marš za slobodu.
Za šta su optuženi bivši pripadnici OVK
Specijalizovano tužilaštvo Kosova u Hagu zatražilo je po 45 godina zatvora za Hašima Tačija i još trojicu pripadnika nekadašnje Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) zbog ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti.
Optuženi su odgovorni za smrt najmanje 100 i za zlostavljanje više stotina ljudi, rekla je glavna tužiteljka Kim Vest u završnoj reči na suđenju u februaru 2026.
Optužnicom su obuhvaćeni zločini pripadnika OVK počinjeni od marta 1998. do septembra 1999. kada je, po tužiocima, trajao oružani sukob sa snagama bezbednosti Srbije na Kosovu.
Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići optuženi su za zločine nad Srbima, Romima i Albancima, proglašenim za „kolaboracioniste", u oko 40 pritvora OVK na Kosovu, kao i u Kukešu i Cahanu na severu Albaniji, od marta 1998. do novembra 1999.
Svi optuženi su negirali krivicu.
Njihovi advokati tvrdili su da je OVK bila decentralizovana lokalna organizacija otpora, nesposobna za sistematsko i organizovano vršenje zloupotreba.
„Optužbe ne stoje. Ja sam potpuno nevin", rekao je Hašim Tači.
Dodatno, tužioci u Hagu su u četvrtak 10. septembra tražili da Tači bude osuđen na šest godina zatvora zbog odavanja zaštićenih svedoka i nezakonitog uticanja na njih u pokušaju da u drugom procesu izbegne osudu za ratne zločine.
On je navodno svojim saradnicima koji su ga u leto i jesen 2023. posećivali u haškom pritvoru, odao šest zaštićenih svedoka iz glavnog procesa u kojem je optužen za ratne zločine i da je preko tih posetilaca instruisao svedoke kako da svedoč
Od svog osnivanja, Specijalizovano tužilaštvo Kosova, koje ima mandat da posebno procesuira zločine pripadnika OVK, nailazi na protivljenje većinskog albanskog stanovništva na Kosovu, dok upotreba dokaza koje je dostavila Srbija, koja i dalje ne priznaje nezavisnost Kosova, ostaje predmet kontroverzi.
Sud je osnovala kosovska skupština, ali je smešten u Hagu kako bi se izbegli zastrašivanje svedoka i politički pritisci, za koje mnogi smatraju da su omeli prethodne pokušaje da se zločini procesuiraju.
Tači je postao prvi premijer Kosova nakon proglašenja nezavisnosti 2008. godine, a kasnije je obavljao i funkciju predsednika.
Predao se sudu 2020. i od tada se nalazi u pritvoru u Hagu.
Osamnaest godina posle proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja. Ipak, tačan broj nije poznat.
Priština navodi brojku od 121 zemlje, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.
Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.
Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- Tužilaštvo u Hagu traži 45 godina zatvora za Tačija, on tvrdi: 'Nevin sam'
- Otkrivena masovna grobnica na severu Kosova
- Hašim Tači se obratio sudu u Hagu: „Očekujem da ću biti oslobođen svih optužbi"
- Izbori na Kosovu: Ni konačni rezultati ne donose rešenje za krizu
(BBC News, 09.12.2026)





Dodaj Naslovi.net kao Google izvor











