Vodič kroz izbore u Srbiji: Ko je ko i ko je s kim
Pripreme su uveliko u toku, a polako se kristališu timovi na oktobarskoj izbornoj utakmici, koja bi mogla da bude najneizvesnija od kako su Srpska napredna stranka i Aleksandar Vučić 2012. došli na vlast.
Te nedelje, 25. oktobra, kao i svakog vikenda, na programu će biti čitav niz velikih duela, lepih golova i koševa, ali će od svih utakmica većina u Srbiji ipak pratiti - izbornu.
Pripreme su uveliko u toku, dobili smo i prve učesnike, a polako se kristališe i koji će sve timovi nastupiti na meču koji već dugo izaziva veliku pažnju.
Predstojeći vanredni parlamentarni izbori mogli bi da budu najdramatičniji od 2012. godine, kada su Srpska napredna stranka (SNS) i predsednik Aleksandar Vučić došli na vlast.
Konačan spisak izbornih lista još nije poznat, jer nisu svi Republičkoj izbornoj komisiji (RIK) podneli zahtev za kandidaturu.
Za sada je proglašeno deset lista - oko vladajućih SNS i Socijalističke partije Srbije (SPS), Studentska lista - Studenti pobeđuju, Autentična desnica - Miloš Jovanović, kao i liste Izbor naroda i Evropska Srbija, uz četiri manjinske: Saveza vojvođanskih Mađara (SVM), Rasim Ljajić - Ljudski, Usame Zukorlić – Pokret za ujedinjenje i Ruske stranke.
Koalicija Narodna Srbija, u kojoj su Narodni pokret Srbije, Novo lica Srbije i Ekološki ustanak, najavila je da će listu Izbor naroda povući zbog podrške studentima.
Tekst će biti ažuriran kako se situacija bude razvijala, da na jednom mestu imate vodič kroz sve što treba da znate o oktobarskom izlasku na birališta.
1. Srpska napredna stranka
Lista Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija biće prva na izbornom listiću.
Na prvom mestu je Vučić, koji je kandidat za predsednika Vlade, a slede ga bivši premijer i zvanični predsednik SNS-a Miloš Vučević i Ana Brnabić, predsednica Skupštine Srbije i bivša premijerka.
Nešto detaljniji pregled njihovog spiska od 250 kandidata za narodne poslanike, otkriva i koje još partije žele da uz SNS uđu u poslaničke klupe.
Pre svega je tu Vjerica Radeta, zvaničnica Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja, osuđenog za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, od koje se SNS 2008. otcepila.
Kada su Vučić i Tomislav Nikolić, nekadašnji visoki funkcioneri SRS-a, odlučili da formiraju naprednjake, iz tabora radikala usledili su žestoki napadi.
Ovog puta idu zajedno, pa je tako na listi i Šešeljev sin Aleksandar.
Tu su i Stefan Krkobabić, lider Partije ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS), Marjan Rističević iz Narodne seljačke stranke i Milija Miletić iz Ujedinjene seljačke stranke.
Na listi su i, između ostalog, i glumci Lidija Vukićević i Branislav Lečić, košarkaš Željko Rebrača, provladin student Miloš Pavlović, kao i Vukašin Vučićević, sin Dragana J. Vučićevića, vlasnika i urednika provladinog tabloida Informer.
Na sednici Glavnog odbora SNS-a u Nišu, Vučić je najavio da će, ako SNS dobije dovoljno glasova za formiranje vlade, njegov kabinet imati daleko manje ministarskih mesta - samo 12 u odnosu na dosadašnjih 30.
- SNS u 2025. dobio iz budžeta više nego 21 parlamentarna stranka zajedno
- Ko je sve i zbog čega podnosio krivične prijave protiv predsednika Srbije Vučića
- Krši li predsednik Srbije ustavna ovlašćenja
2. Socijalistička partija Srbije
Koalicija oko socijalista, koja od 2012. na republičkom nivou čini vlast sa SNS-om, nazvana je Ivica Dačić - faktor stabilnosti.
Biće na drugom mestu izbornog listića.
Prvi na listi je Ivica Dačić, aktuelni ministar unutrašnjih poslova, a bivši premijer, ministar inostranih poslova i predsednik republičke skupštine.
Socijalisti na izbore izlaze u saradnji sa Jedinstvenom Srbijom (JS) Dalibora Markovića Palme - sina Dragana Markovića Palme, preminulog 2024. - i Socijaldemokratskom partijom Srbije, sa čijeg čela se nedavno povukao Rasim Ljajić, a u njihovom bloku su i Zeleni Srbije.
„Socijalistička partija Srbije je kao u Bibliji, grm kupine koja gori, ali ne sagoreva - ostavljamo plamen za buduće generacije socijalista i socijalistkinja", izjavio je Dačić.
U izbornu trku, SPS ulazi uzdrman unutarstranačkim podelama i izbacivanjem istaknutog zvaničnika Branka Ružića, nekadašnjeg ministra prosvete.
U međuvremenu su i pojedini lokalni odbori SPS-a podržali Ružića, koji ostaje u politici, a ne isključuje ni mogućnost učešća na izborima, koji će doneti zemljotres, rekao je u opširnom intervjuu za BBC na srpskom.
- Branko Ružić za BBC: O protestima 1996. i danas, 'trojanskom konju' i 'nestašnom detetu' SPS-a
- Koja li je tajna političke dugovečnosti socijalista
- Ivica Dačić za BBC na srpskom: „Sankcije Rusiji zavise od interesa Srbije“
https://www.youtube.com/watch?v=SwiURMlL_ts
3. 'Studentska lista - studenti pobeđuju'
Lista zbog čijeg delovanja u velikoj meri i dolazi do izbora.
Nizu zahteva masovnih protesta, među kojima je pre svega utvrđivanje odgovornosti za pad nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu, kada je poginulo 16 ljudi, studenti su u aprilu 2025. dodali još jedan - vanredne parlamentarne izbore.
Vide ih, kako kažu, kao jedini put u „slobodu institucija“.
Uz zvuke trubača i taktove užičkog kola, u predvečerje 14. septembra studenti su predali listu, da bi je RIK proglasio dan kasnije.
Biće pod brojem tri na izbornom listiću.
U međuvremenu je na sajtu studentskog pokreta objavljena je njihova lista 250 kandidata za poslanike, o kojima se dugo spekulisalo u medijima.
Nosilac liste je Ilija Srdanović, profesor urgentne medicine i kardiolog sa Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine.
Tu su i, između ostalih, dramaturg Željko Hubač, glumac Tihomir Stanić, nekadašnji kapiten košarkaške reprezentacije Jugoslavije Dejan Bodiroga, bivši guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić, muzičar Feđa Dimović, sociolog Jovo Bakić, atletičar Mihail Dudaš i Aleksandar Baucal sa Filozofskog fakulteta.
Prikupljanje potpisa za studentsku listu obeležili su dugački redovi njihovih pristalica u nekoliko gradova širom Srbije.
Studenti su objavili i upozorenje o potencijalnim „lažnim listama“ na izborima, čija su imena slična njihovom, sa namerom zbunjivanja birača.
Pogledajte video: Šta od Studenske liste očekuju njene pristalice
Prema istraživanjima javnog mnjenja, studentska lista je najveći takmac vlastima na izborima, zbog čega ju je podržalo i nekoliko opozicionih stranaka i pokreta, iako su se studenti do sada često ograđivali od opozicije, pa i javno je kritikovali.
Među njima su stranke veoma različitih profila.
Demokratska stranka (DS), Pokret obnove kraljevine Srbije (POKS), Zeleno-levi front (ZLF), Kreni-promeni, Socijaldemokratska stranka, Pokret „Ljubav, vera, nada“ Nemanje Šarovića, bivšeg funkcionera Srpske radikalne stranke, Liga socijaldemokrata Vojvodine, Lokalni front iz Kraljeva, Dveri, Dosta je bilo, ProGlas i niz lokalnih organizacija.
Pokret slobodnih građana (PSG) je najavio da će na izbore izaći jedino u slučaju jedinstvene proevropske opozicione koalicije - koje po svemu sudeći neće biti - te su i oni najavili podršku studentima.
Studentski tabor u međuvremenu je podržala i koalicija Narodna Srbija, koja je prethodno najavila učešće na izborima, a čine je Narodni pokret Srbije, Ekološki ustanak i Novo lice Srbije.
- Studenti krenuli u kampanju iz Novog Sada: Predstavljeni kandidati, uz poruku 'Odavde je počelo'
- Program Studentske liste: 'Tužilačka policija, lustracija, besplatni udžbenici, jeftiniji lekovi'
- Šta je tužilačka policija, koju predlažu studenti, i gde postoji u Evropi
4. 'Rasim Ljajić - Ljudski'
Broj četiri na izbornom listiću biće manjinska izborna lista okupljena oko Rasima Ljajića, dugogodišnjeg funkcionera i ministra u više vlada Srbije.
Nazvana je Rasim Ljajić - Ljudski, a okuplja Sandžačku demokratsku partiju (SDP) i Crnogorsku demokratsku partiju (CDP).
Ljajić nije kandidat za poslanika, ali je, kako kaže, listi „dao ime radi vidljivosti".
„Osetio sam obavezu prema stranci i ljudima koja su godinama glasali za mene da u prelomnom trenutku bar toliko mogu da pružim, da budem nosilac liste", rekao je Ljajić, aktuelni predsednik FK Partizan.
Srđan Šajn, predsednik Romske partije, negodovao je zbog toga što je Ljajićevoj listi dozvoljen status manjinske.
Zvaničnu žalbu RIK-u podneli su 17. septembra, a Šajn je najavio i da će tražiti reakciju Ustavnog suda.
5. Savez vojvođanskih Mađara
Za izbore se sprema i najveća stranka mađarske manjine u Srbiji, dugogodišnji partner naprednjaka na vlasti.
Balint Pastor, predsednik SVM-a, kaže da se ne bave ko je na listi Srpske napredne stranke, ko na studentskoj, niti ko je na listama „prve, druge, treće, četvrte ili pete opozicione stranke", već samo interesima vojvođanske mađarske zajednice.
Lista Savez vojvođanskih Mađara - dr Balint Pastor na listuću će biti pod rednim brojem pet.
Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara (DZVM) - koja je podržala studentsku listu - zahteva od RIK-a obrazloženje kako je lista SVM-a dobila status manjinske, kada je na njoj „više kandidata koji su najverovatnije pripadnici većinskog naroda".
6. 'Usame Zukorlić (SPP) Pokret za ujedinjenje'
Postojale su i najave da bi bošnjačke partije mogle da formiraju zajedničku listu, ali to se neće desiti.
Stranka pravde i pomirenja (SPP) odlučila je da na izbore izađe samostalno.
Nosi naziv Usame Zukorlić (SPP) Pokret za ujedinjenje i biće pod brojem šest na izbornom listiću.
„Želimo bolje odnose sa državama susedima u regionu, a poseban odnos stavljamo na odnose između Beograda i Sarajeva, koji je posebno važan za bošnjački narod u Srbiji, ali i za stabilnost i budućnost Zapadnog Balkana", izjavio je Zukorlić posle aprislkog sastanka sa Vučićem.
Stranka demokratske akcije Sandžaka (SDA), čiji je dugogodišnji lider Sulejman Ugljanin, takođe je najavila samostalan izlazak na izbore.
Listu su predali 20. septembra.
- Šta može da donese preplitanje predsedničkih i parlamentarnih izbora
- Glasanje van uobičajene procedure: Dijaspora, bolesnici, putnici
- Studenti u blokadi: Najmanje 14 ljudi špijunirano; 'trivijalni senzacionalizam', tvrdi BIA
7. 'Ruska stranka - Srbija u Briksu - Slobodan Nikolić'
Podneta kao lista ruske nacinalne manjine.
Biće sedma na izbornom listiću, a nosilac je Slobodan Nikolić, bivši potpredsednik Narodne seljačke stranke Marijana Rističevića i predsednik Društva srpsko-ruskog prijateljstva „Vladimir Putin".
Ruska stranka formirana je u junu 2013. u Šapcu - odakle je Nikolić - kao politička organizacija ruske nacionalne manjine, iako je tada u regionu Mačve živelo 92 ljudi koji su se izjašnjavali kao Rusi, piše Danas.
Zalažu se, kako kažu, za jačanje veza sa Rusijom.
Na ovim izborima uz njih su i Nova komunistička partija Jugoslavije (NKPJ) i Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ).
8. 'Autentična desnica'
Treći izborni ciklus u nizu gde Nova demokratska stranka Srbije (NDSS) Miloša Jovanovića i Monarhisti - Pokret za kraljevinu Srbiju Vladimira Jelića idu zajedno.
Kao jedan od kriterijuma za saradnju naveli su, između ostalog, protivljenje ulasku u Evropsku uniju, sa kojom Srbija od 2014. pregovara o članstvu.
Listu su nazvali Autentična desnica, nosilac je Miloš Jovanović, a RIK im je proglasio listu 18. septembra.
Jovanović predstojeće izbore naziva „sudbonosnim".
Kao referendumsko pitanje izbora vidi „gde su nam državne granice, da li je Ratko Mladić zločinac ili heroj, kako brak treba da izgleda u Srbiji, da li treba da uvodimo sankcije savezničkim državama poput Ruske Federacije", prenosi Tanjug.
Jedan je od retkih opozicionih političara koji su prisustvovali i komemoraciji i sahrani Mladića, nekadašnjeg generala Vojske Republike Srpske, osuđenog za najteže ratne zločine tokom ratnog raspada Jugoslavije, među kojima je i genocid u Srebrenici.
Ne postoji iskreni desničar kome smena Vučića nije imperativ, izjavio je Jovanović ranije.
Među onima koji su podržali listu Autentična desnica su pesnik Matija Bećković, kao i Aleksandar Pavić, donedavni poslanik pokreta „Mi - snaga naroda" Branimira Nestorovića.
9. 'Izbor naroda'
Broj devet na izbornom listiću - makar za sada - jeste lista Izbor naroda.
Čini je koalicija Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića, Ekološkog ustanka Aleksandra Jovanovića Ćute i Novog lica Srbije Miloša Parandilovića.
Iako su uoči raspisivanja izborima govorili da im je cilj da postanu treća snaga na izborima - posle studentske i stranaka vlasti - najavili su povlačenje liste.
I podršku studentima.
„Ovo je naš doprinos referendumskoj atmosferi i da pokažemo da je ovo izbor ili Srbija ili mafija - ili će ovi da ostanu da vlasti ili da ih počistimo i imamo zdravu državu", izjavio je Parandilović.
„Kompletne resurse i kontrolore stavićemo u funkciju studentske liste", dodao je Jovanović.
10. Proevropska opozicija
Čine je Stranka slobode i pravde Dragana Đilasa, Srbija centar (SRCE) Zdravka Ponoša i Građanski pokret Solidarnost Gorana Ješića.
Listu su nazvali Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš.
„Imamo jasne ideje i program - kako se u 100 dana demontira režim Srpske napredne stranke i kako da se gradi evropska Srbija u koju verujemo i za koju se borimo“, izjavio je Đilas.
Uprkos pritiscima pristalica studentskog pokreta i nesuglasicama u sopstvenim redovima - pre svega oko toga da li treba da odustanu od trke i podrže studente - ova koalicija je ipak predala listu i najavila učešće na izborima.
Ne rušimo referendumsku atmosferu izlaskom na izbore - ona je „nestala kada su predstavnici studenske organizacije rekli da ne žele saradnju sa opozicijom", smatra Ponoš, dodajući „stranke služe za to da idu na izbore", a ne na „izbore za mis".
Najbolji način za pobedu su tri opozicione liste - studentska, desna i evropska, dodao je Đilas, koji veruje da će to podići izlaznost.
Na listiću će biti pod rednim brojem 10.
Ipak, nekoliko visokih zvaničnika ovih stranaka, među kojima je zamenik predsednika SSP Borko Stefanović, predsednici odbora SSP-a u Nišu, Novom Sadu i Beogradu, kao i dva člana Predsedništva Srbije Centar, odlučilo je da povuče imena sa liste.
Goran Ješić, čiji je pokret Solidarnost jedan od stubova koalicije, tek je na 186. mestu na listi.
Osim lidera stranaka, neka od poznatijih imena su Jasna Matić, bivša ministarka za telekomunikacije u vladi Mirka Cvetkovića, kao i Dragoljub Vidačić, nekadašnji košarkaš Crvene zvezde, Partizana i vršačkog Hemofarma, koji je sada trener.
- Izborna jesen u Srbiji: Brzopotezna kampanja i kratki rokovi
- Šta bi studenti dobili, a šta izgubili saradnjom sa opozicijom
- O nadstrešnici i kamenolomu: Može li korupcija da ubija i kako
Faktor Branimir Nestorović
Izbornu koaliciju su najavili i pokret „Mi - snaga naroda" Branimira Nestorovića i Narodna stranka Vladimira Gajića.
Iz Narodne stranke su je opisali kao „jasno i nedvosmisleno suverenističku, evroskeptičnu, integralističku i demokratsku", ali ništa još nije zvanično potpisano.
I situacija je sve komplikovanija.
Nekoliko članova predsedništva Pokreta „Mi - snaga naroda" tvrdi da im se nameće i koalicija sa Pokretom socijalista Aleksandra Vulina, bivšeg ministra u više resora - unutrašnji poslovi, odbrana, socijalni rad - kao i nekadašnjeg direktora Bezbednosno informativne agencija (BIA).
Iza tog pokušaja nametanja stoje upravo BIA i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, tvrdi Slobodan Ilić, poslanik „Mi - snaga naroda".
Zbog protivljenja koaliciji sa Vulinom - koji je od 2023. pod sankcijama SAD zbog sumnji za umešanost u korupciju i veze sa organizovanim kriminalom - su i izbačeni iz stranke, tvrde.
„Imali smo zahtev od ljudi iz Ruske Federacije da okupimo sve rusofilske stranke i pokrete u Srbiji, i u okviru toga i Pokret socijalista Aleksandra Vulina, koji tamo uživa veliki ugled", rekao je Nestorović na konferenciji za medije, ne otkrivajući detalje.
Jednu od poslednjih informacija o ovoj drami dao je Gajić iz Narodne stranke, koji kaže da najavljena koalicija sa „Mi - snaga naroda" ostaje na snazi, kao i da na njoj neće biti Pokreta socijalista.
Opširnije o drami u „Mi - snaga naroda" pročitajte u zasebnom tekstu.
U međuvremenu je dosta pažnje izazvao snimak rasprave visokih zvaničnika pokreta, gde se pominje i susret jednog od njih sa Andrejom Vučićem, bratom predsednika Aleksandra Vučića, o čemu možete čitati - OVDE.
Nestorović, lekar koji je do popularnosti došao tokom epidemije korona virusa, jedno je od najvećih iznenađenja prethodnih izbora iz 2023, kada je osvojio skoro pet odsto glasova.
- Izborni presek: 'Vanzemaljac' Nestorović o 'zahtevima i dogovorima iz Moskve'
- Šta je tajna Nestorovićevog uspeha: od medicine, preko numerologije do politike
- Sprega politike, policije i kriminala: Ima li kontrole 'trougla moći' u Srbiji
Pokret snaga Srbije
Učešće na izborima najavio je i Pokret snaga Srbije Bogoljuba Karića, biznismena i političara čiji je poslovni uspon bio predmet brojnih kontroverzi.
Zbog toga je od 2006. do 2016. živeo u Rusiji, odakle se vraća nakon što su protiv njega, zbog zastarelosti i nedostatka dokaza, obustavljene sve istrage.
Za Karićem je dugo bila raspisana i Interpolova poternica, koja je takođe povučena.
On i njegov pokret su godinama bili uz Vučića i SNS, a sada, kako kaže, izlazi na izbore kako bi „znanje, iskustvo i više od pola veka rada stavio u službu Srbije".
Nisu još RIK-u predali listu.
Unija Roma Srbije i Demokratska unija Roma Srbije
Unija Roma Srbije i Demokratska unija Roma Srbije prvo su potpisale sporazum o zajedničkom nastupu na izborima.
Romi već dve decenije nemaju mogućnost da ih neko bira i da budu zastupljeni tamo gde se rešavaju njihovi problemi - u parlamentu, Vladi i institucijama, izjavio je tada Miloš Mihajlović, predsednik Unije Roma Srbije.
Međutim, Demokratska unija Roma je 17. septembra donela odluku da odustane od daljih dogovora i aktivnosti oko izbora, saopštili su.
Želeli su, kako kažu, šire objedinjavanje romskih partija i organizacija, do čega nije došlo, pa dalje idu sami, iako ističu da to „ne treba tumačiti kao prekid odnosa sa Unijom Roma Srbije".
Albanske partije
Driton Redžepi, predsednik Skupštine opštine Bujanovac, pozvao je albanske političke stranke iz Bujanovca, Preševa i Medveđe da na izborima nastupe na jednoj izbornoj listi, što naziva „istorijskim testom“.
Od potencijalnog ujedinjenja zavisi politička zastupljenost Albanaca u Skupštini Srbije, izjavio je, prenele su Bujanovačke.
Međutim, i dalje nije poznato da li će doći do jedinstvene liste.
Upravo je to bila tema sastanka lidera albanskih političkih stranaka u Bujanovcu i Preševu sa kosovskim premijerom Albinom Kurtijem 15. septembra u Prištini.
Ishod sastanka nije poznat, ali je Kurti izjavio da je „neophodna saradnja" albanskih partija na predstojećim izborima.
Na raskol presudno utiče sukob između Partije za demokratsko delovanje (PDD) Šaipa Kamberija i Alternative za promene Arbera Pajazitija, aktuelnog predsednika opštine Bujanovac, pišu Bujanovačke.
Albanske stranke su prethodna dva puta na izbore izlazile u dve kolone.
BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- Ko je 'Ćaci' i kakve veze ima sa studentskim protestima
- Pobuna Generacije Z širom sveta zbog korupcije: Može li da bude suštinskih promena
- Koje izmene Zakona o obrazovanju u Srbiji najviše 'žuljaju' prosvetare, učenike i roditelje
- Od Kosova do izbora: Dva lica Srbije na Vidovdan
- Zašto još nema nijednog suđenja za pad nadstrešnice u Novom Sadu
- 'Ćuti i trpi': Koliko su ljudi u Srbiji danas (ne)tolerantni
(BBC News, 09.21.2026)





Dodaj Naslovi.net kao Google izvor






