Vidjeti vodu u kojoj plivamo

Godina je pada Zida, proljeće 1989, mart, šesnaest mi je godina, drugi sam srednje, tada još usmjerene škole društvenih nauka i opće kulture, dovoljno star za duvan, alkohol i noćne izlaske, Cankara, Igoa i Dostojevskog, a ipak svejedno premlad za izborni listić. Taj i za punoljetne građane samo magloviti koncept pokušava preko nekih omladinskih subverzivnih medija pridobiti moju pozornost. I u tome uspijeva, na pomalo bizaran način, nakon što