Ima li demokratija budućnost?
Danas 01.04.2019 | Piše: Karl Bilt

U avgustu 1941, čak i pre nego što su Sjedinjene Države ušle u Drugi svetski rat, britanski premijer Vinston Čerčil i američki predsednik Frenklin D. Ruzvelt su se tajno sastali u blizini obale Njufaundlenda da bi razgovarali o tome kako bi svet mogao da se organizuje posle rata.
Sličan podvig je pokušan u Versaju nešto više od dve decenije ranije, ali očigledno nije bio uspešan. Sastanak Čerčila i Ruzvelta rezultirao je Atlantskom poveljom, kojom je utvrđen skup zajedničkih principa i institucija koje još uvek definišu međunarodni poredak, osam decenija kasnije. Godine 1944, Bretonvudska konferencija je postavila temelj za Međunarodni monetarni fond, Svetsku banku i druge globalne institucije; uskoro je usledilo