Zgošćanski stećak: Kamene, govori!
Al Jazeera 24.10.2019 | Alen Zečević
Drevna Mezopotamija ima stele, poput one što je podignuta nad tijelom kralja Hamurabija; Egipat velike piramide, Engleska dolmene, i među njima najimpozantniji mauzolej Stonehange, Armenija hačkare, a Bosna nadgrobne spomenike jednako zagonetne i nedorečene prošlosti – stećke.
Na njenom se tlu, kazuje slovo nauke, u granicama koje je na vrhuncu svoje vojne i političke moći pod Tvrtkom I Kotromanićem nekoć obuhvatala kraljevina Bosna, nalazi najviše ovih spomenika i nekropola koje još i danas svjedoče o duhovnom životu bosanskog čovjeka. Stećak, mramor, mašeta, bilig, ili naprosto kam, kako god nadijenuli ime ovoj relikviji iz doba visokog i kasnog bosanskog srednjovjekovlja, fenomen je kojem su mnogi istraživači nalazili uzore izvan doba
