Zastoj u izgradnji termoelektrane Kolubara B (VIDEO/FOTO)

Beta 16.06.2021

Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije naložlio je krajem maja da se obustavi gradnja termoelektrane Kolubara B u opštini Lazarevac, nedaleko od rudnika uglja dok se ne urade studije ekonomske i ekološke opravdanosti. To je izazvalo strah kod radnika da će ostati bez posla zbog čega su organizovali protestni skup.

Javno preduzeće koje se bavi proizvodnjom električne energije Elektroprivreda Srbije na čelu sa vršiocem dužnosti direktora Miloradom Grčićem nije zadovoljno takvom odlukom Ministarstva i tvrdi da će zbog toga Srbija imati problem sa nestašicom struje.

"Kolubara B" je počela da se gradi pre nekoliko decenija i prema gruboj proceni do sada je potrošeno oko 400 miliona evra, ali se u gradnji nije odmaklo od početka, a nisu obezbeđene ni sve potrebne dozvole.

Srbija je, prema objašnjenju Ministarstva rudarstva i energetike zaustavljanjem gradnje te termoelektrane odlučila da napravi prvi ozbiljniji korak u dekarbonizaciji energetskog sektora i sprovođenju energetske tranzicije.

Koordinator ekološkog pokreta Koalicija za održivo rudarstvo Zvezdan Kalmar. smatra da Srbija ne može svoju energetsku politiku da bazira na uglju

"Nismo samo protiv Kolubare B, već protiv izgradnje bilo koje nove termocentrale. Cena struje da bi pokrila ekološke i klimatske posledice morala automatski da se digne sa sadašnjih pet ili šest evrocenti na 25 i više", kaže Kalmar.

Ministarstvo je saopštilo da energetska tranzicija ne znači ni naglo zatvaranje termoelektrana, ni gubitak radnih mesta, već pre svega donošenje plana do 2050. godine koji će obezbediti da Srbija ima dovoljno energije. To podrazumeva i investicije u izgradnju novih energetskih kapaciteta i otvaranje novih radnih mesta.

„Ovo je sada na nivou početnih dozvola. Mi možemo da tvrdimo da dozvole neće dobiti do neke 2025. Kada krenu da grade to će biti možda gotovo do 2030. godine. To znači da bi projekat, za čiji je ciklus povratka kapitala potrebno 50 godina, trebalo da se otplati za 20 godina. To znači da bismo od 2030. do 2050. morali da plaćamo, recimo, tri puta veću cenu struje", smatra Kalmar.

U Srbiji su u poslednjih desetak godina ekološki pokreti prvi put podržali odluke Ministarstva rudarstva i energetike. Nakon razgovora predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika sindikata Kolubara B Miodraga Rankovića koji je organizovano protesti skup, radnici su se umirili.

Prilog Kineske medijske grupe (CMG).

(Beta, 06.16.2021)

Pročitajte još

Ključne reči

Ekonomija, najnovije vesti »