BBC vesti na srpskom

Srbija i Egipat: Tri stvari koje povezuju dve zemlje i ko je Abdul Fatah al Sisi

Diplomatski odnosi dveju zemalja datiraju još iz 1908. godine, a sada ih osim istorije povezuju turizam i privreda.

BBC News 20.07.2022
Vučić i Sisi
Fonet
Predsednici Srbije i Egipta Aleksandar Vučić i Abdul Fatah al Sisi

Orden, osmesi, mnogo srdačnih poruka i epiteti istorijska poseta - tako je izgledao prvi dan posete predsednika Egipta Abdela Fataha al Sisija Srbiji.

To je prva poseta nekog egipatskog predsednika Srbiji posle 35 godina.

„Kao što srpski narod voli Egipat, kako je rekao predsednik Srbije Aleksandar Vučić, tako i egipatski narod voli srpski narod.

„Vi ste uvek dobrodošli u svoju drugu domovinu", rekao je Al Sisi na konferenciji za novinare u Beogradu nakon što je iz ruku predsednika Srbije dobio orden za, kako je obrazloženo, izuzetne zasluge u razvijanju prijateljskih odnosa dve zemlje.

Diplomatski odnosi Srbije i Egipta traju više od 110 godina, uz povremene prekide i zahlađenja.

Danas popularno turističko odredište za državljane Srbije, Egipat je u prošlosti bio važan politički saveznik.

Dragan Bisenić, bivši ambasador Srbije u Egiptu, kaže da su odnosi dveju zemalja prolazili kroz različite faze od njihovog uspostavljanja.

„Ali Egipat je danas potencijalno jedna od veoma važnih ekonomskih država među zemljama u razvoju, a svakako da je partnerstvo Srbije sa ovom afričkom zemljom i u tom smislu dobrodošlo", navodi Bisenić za BBC na srpskom.

Osim istorije, evropsku i afričku državu sada vežu turizam i privredna saradnja.

Al Sisi je rekao da mu je čast što je došao u Srbiju, dok je Vučić posetu egipatskog predsednika nazvao istorijskom.

Prvog dana trodnevne posete, dvojica predsednika su potpisali Zajedničku deklaraciju o uspostavljanju strateškog partnerstva dve države.

Njima je predviđena politička koordinacija u bilateralnim i međunarodnim pitanjima, saradnja u oblastima odbrane i bezbednosti, privrede, poljoprivrede, energije, kao i energetske bezbednosti.

1. Bogata istorija odnosa dugačkih 111 godina

Kraljevina Srbija je još 1908. godine otvorila ekonomsko i trgovinsko predstavništvo u Kairu, kada Egipat nije bio nezavisna država.

Iste godine, otvoren je i konzulat u Aleksandriji.

Bisenić kaže da je Egipat tada imao važnu ulogu za izvoz domaćih poljoprivrednih proizvoda u Sjedinjene Američke Države.

„Značaj ove afričke države se potom pokazao u Prvom i Drugom svetskom ratu, a posrednička uloga Egipta je bila važna u istoriji Srbije, odnosno Jugoslavije", navodi.

Uloge su se obrnule pedesetih godina prošlog veka izbijanjem Suecke krize, kada su se u sukobu oko Sueckog kanala na teritoriji Egipta borile snage Izraela, Velike Britanije i Francuske na jednoj, i Egipta, koji je želeo da ga nacionalizuje, na drugoj strani.

Jugoslovenska narodna armija je tada poslata kao deo mirovne misije 1956, a kombinovani izviđački bataljon je tamo ostao gotovo 11 godina.

Odnosi su se produbili 1961. godine, osnivanjem Pokreta nesvrstanih.

Tada su se predsednici Jugoslavije Josip Broz Tito, Egipta Gamal Abdel Naser i Indije Džavaharlal Nehru, okupili oko zajedničke ideje da naprave protivtežu blokovski podeljenom svetu, suprotstave se kolonijalizmu i trci u naoružavanju.

„Moram da kažem u Egiptu svi znaju ko je bio Josip Broz Tito, on je kod nas mnogo cenjen", rekao je egipatski predsednik novinarima u Beogradu.



Bisenić navodi da su posle osnivanja pokreta, a i zbog ličnih odnosa Tita i Nasera, odnosi Srbije i Egipta postali intenzivni i bogati.

„Posete egipatskih predsednika Jugoslaviji nastavile su se sve do 1987. godine, čak i posle promena na državnom vrhu, kada je Hosni Mubarak poslednji put doputovao na Balkan.

„Ova poseta je na neki način bila obnavljanje bogate istorije odnosa Beograda i Kaira, pošto se u međuvremenu promenio državni oblik tadašnje Jugoslavije, sadašnje Srbije", objašnjava Bisenić.

Dodaje da su odnosi prekinuti tokom ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, 1990-ih godina.

„Odnosi sa Srbijom su počeli da se oporavljaju, a ojačali su kada je Egipat 2008. godine dostavio mišljenje Haškom tribunalu protiv međunarodnog priznavanja nezavisnosti Kosova", navodi.

Kaže da jačanje odnosa potvrđuje i sadašnja poseta egipatskog predsednika Srbiji.

2. Jedna od omiljenih turističkih destinacija

Tirkizne plaže, piramide i bogata istorija već tri decenije privlače turiste iz Srbije.

Aleksandar Seničić, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (JUTA), kaže da je 1990-ih godina broj srpskih turista bio skroman, jer ni infrastruktura ni hoteli u Egiptu nisu bili na današnjem nivou.

„Masovniji odlasci su počeli pre petnaestak godina.

„Od tada pa do danas, Egipat je jedno od glavnih turističkih odredišta za ljude iz Srbije i jedno je od tri-četiri najpopularnijih", navodi Seničić za BBC na srpskom.

Dodaje da je tome posebno doprinela činjenica da u Egipat može da se putuje van sezone.

„U Egiptu možete da se kupate u vreme kada na drugim, nama bliskim letovalištima, to nije moguće", kaže.

kamila i vodič ispred piramide
AFP
Turizam čini 12 odsto bruto domaćeg proizvoda Egipta

Brojnost turista potvrđuje i veliki broj čarter letova.

„Leti se Er Srbijom, a postoji i egipatska avio-kompanija koja saobraća između dve zemlje direktno do letovališta Hurgade i Šarm el Šeika", navodi Seničić.

Kaže da se broj turista menja u poslednjih deset godina, ali da se kreće između trideset i pedeset hiljada u zavisnosti od sezone.

Predsednik Srbije danas je rekao da je bi trebalo da bude uspostavljena direktna linija Beograd-Kairo, ali nije precizirao kada.

Kaže da Srbi vole turistički da posećuju Egipat i da će ići u još većem broju i u šali dodao da „jedna ajkula u moru u Egiptu ne može da uplaši Srbe".

Početkom jula 2022, zabeleženi su smrtonosni napadi ajkula koje su ubile dve strane turistkinje u Hurgadi, jednom od najpoznatijih egipatskih letovališta.

„I vi ste dobrodošli u Srbiju, imamo fantastične ski-centre i planine, kada vam je leti vruće dođite u Srbiju, koja ima puno neotkrivenih lepota", poručio je Vučić predstavnicima egipatske države i kompanija na poslovnom forumu Srbija-Egipat.

3. Trgovinska razmena

Srbija je, prema podacima Ministarstva spoljnih poslova Srbije, tokom 2020. godine, više uvozila iz Egipta nego izvozila.

Prema podacima Ministarstva, u 2020. godini Srbija izvezla robe u vrednosti od 33,3 miliona evra, a uvezla 57,7 miliona evra.

Tatjana Matić, ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija, istakla je na srpsko-egipatskom poslovnom forumu da trgovinska razmena dve države u prvih pet meseci ove godine beleži rast od 75 odsto.

Predsednik Srbije kaže da će produbljivanje odnosa dve zemlje mnogo toga doneti u budućnosti i najavio „mnoge zajedničke projekte".

„Siguran sam da ćemo ustanoviti dobru saradnju u prodaji žitarica Egiptu. Dobili smo sertifikate za pšenicu i jabuku, nadamo se i za goveđe meso.

„Pokušaćemo do kraja godine da usaglasimo sporazum o slobodnoj trgovini", rekao je Vučić.

Na poslovnom forumu Srbija-Egipat obojica predsednika pozvali su investitore u Srbiju, odnosno Egipat.

Obraćajući se predstavnicima tridesetak egipatskih kompanija, Vučić je rekao da „Srbija ima stabilne javne finansije, da brine o svakom investitoru i ima dobru i obučenu radnu snagu".

Egipatski predsednik je uzvratio da su srpski privrednici dobrodošli u Egipat.

Iz Privredne komore Srbije navode da je Egipat afrička država sa možda najvećim brojem potencijala za povećanje razmene usled stepena razvoja i blizine.

Oblasti u kojima ocenjuju da najpre može da se razvija saradnja jesu poljoprivredno-prehrambeni sektor, sektor energetike, telekomunikacija i informacionih tehnologija i zdravstva.

„Glavne stavke koje Srbija sada izvozi jesu duvan za pušenje, za duvansku industriju, vojna roba, uređaji za radio navigaciju, polovni traktori i gorivo za mlazne pogone", navodi se u dokumentu Privredne komore dostavljenom BBC-ju.

Izvoz duvana čini skoro 92 odsto vrednosti ukupnog izvoza poljoprivrednih proizvoda.

„Stavke koje Srbija najviše uvozi su nemleveni prirodni kalcijum fosfati i fosfatna kreda, so, smrznute jagode bez šećera i slatke pomorandže", podaci su Privredne komore.


Ko je Abdul Fatah al Sisi?

Sa 84 miliona stanovnika, Egipat je najveća arapska zemlja koja igra važnu ulogu u savremenoj politici na Bliskom istoku.

Abdul Fatah al-Sisi je predsednik Egipta od 2014. godine, kada je predvodio vojsku u svrgavanju islamističkog predsednika Mohameda Morsija, posle masovnih demonstracija.

Do sada je Al Sisi dva puta pobeđivao na izborima za predsednika.

Pristalice penzionisanog feldmaršala kažu da je vratio stabilnost u zemlju, ali kritičari tvrde da je to Egipat koštalo ograničavanja ljudskih prava.

Više od 1.000 demonstranata je ubijeno u sukobima sa snagama bezbednosti, a desetine hiljada ljudi je, kako se izveštava, privedeno u obračunima protiv protivnika vlade.

Sisi se suočio i sa pobunom džihadističkih ekstremista sa sedištem na Sinajskom poluostrvu, koji su ubili stotine pripadnika obezbeđenja i civila u nemirima koji su počeli pre nego što je došao na vlast.

Rođen u Kairu 1954. godine, Sisi je služio u pešadiji nakon što je diplomirao na Egipatskoj vojnoj akademiji 1977. godine, gde je postao komandir mehanizovanom divizijom.

Nastavio je da služi kao vojni ataše u Saudijskoj Arabiji, a potom je postao komandant egipatske severne vojne zone, pre nego što je imenovan za šefa vojne obaveštajne službe.

Tadašnji general postao je istaknut 2011. kada je imenovan za člana Vrhovnog saveta oružanih snaga, koji je preuzeo upravljanje Egiptomposle narodne pobune koja je primorala dugogodišnjeg predsednika Hosnija Mubaraka da podnese ostavku.

General Sisi, koji je bio poznat kao pobožni musliman, navodno je imao zadatak da uspostavi vezu sa Muslimanskom braćom, uticajnim islamističkim pokretom koji je bio zabranjen pod Mubarakom.

U junu 2012. Mohamed Morsi, visoka ličnost u Bratstvu, postao je prvi demokratski izabrani predsednik Egipta.

Dva meseca kasnije, imenovao je generala Sisija za glavnog komandanta vojske i ministra odbrane.

Sledeće godine izbili su protesti širom zemlje protiv predsednika i vlade predvođene Bratstvom, motivisani besom zbog pomeranja ka većem islamističkom uticaju na javni život, kao i nastavka ekonomskih poteškoća.

Kako je pritisak rastao krajem juna 2013. godine, general Sisi je upozorio da će vojska intervenisati ako vlada ne odgovori na „volju naroda".

Početkom jula 2013. godine, general Sisi se pojavio na televiziji kako bi objavio da je predsednik smenjen sa funkcije, da je ustav suspendovan i da je uspostavljena privremena vlada.

On je rekao da Morsi nije uspeo da ispuni „nadu u nacionalni konsenzus".

People celebrate in Cairo's Tahrir Square with a portrait of Abdul Fattah al-Sisi after the overthrow of President Mohammed Morsi on 3 July 2013
Getty Images
Sisi je postao heroj mnogim Egipćanima posle svrgavanja bivšeg predsednika Morsija

Desetine hiljada ljudi slavilo je na na ulicama, skandirajući „narod i vojska su jedno".

Pre nego što je uhapšen, Morsi je rekao da je to bio „potpuni vojni puč".

Morsi je umro u zatvoru 2019. dok mu je suđeno.

U januaru 2014, general Sisi je unapređen u feldmaršala, najviši vojni čin u Egiptu, i potom senj kandidovao za predsednika.

Pod sloganom „Živeo Egipat" izneo je ambiciozan plan za razvoj poljoprivrede, obrazovanja i osiromašenih područja i podsticanje zapošljavanja.

Sisi je izabran za predsednika u maju 2014. sa 97 odsto glasova.

Obećao je da će Egipćani u roku od dve godine imati bolji životni standard.

Međutim, životni standard mnogih u Egiptu je zapravo opao tokom prvog mandata predsednika Sisija.

Devalvacija egipatske valute 2016. godine i povlačenje goriva i drugih subvencija za ispunjavanje uslova sporazuma sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) uticali su na potrošačku moć Egipćana.

Atmosfera oko predsedničkih izbora 2018. bila je veoma različita od prethodnih.

Opozicione grupe su pozvale na bojkot, a grupe za ljudska prava opisali su glasanje kao „farsu" nakon što su tri druga kandidata odustala, a još jedan, bivši vojni načelnik, uhapšen.

Sisi je ipak ostvario ubedljivu pobedu.

Sledeće godine, kontroverzni ustavni amandmani su usvojeni posle referenduma.

Novi zakoni, za koje je organizacija za zaštitu ljudskih prava Hjuman rajts voč navela da će „učvrstiti autoritarnu vladavinu", proširili su predsedničke moći i omogućavaju Sisiju da ostane na vlasti do 2030.

Na snazi su rigozorni zakoni o javnim okupljanjima - zabranjene su bilo kakve neodobrene demonstracije i skup više od 10 ljudi.

Međutim, demonstranti su se oglušili o ograničenja 2016. godine, jer je bes javnosti rastao zbog Sisijeve odluke da prenese suverenitet nad dva ostrva u Crvenom moru Saudijskoj Arabiji.

Demonstracije su održane i krajem 2019, izazvane serijom video snimaka koje je objavio bivši vojnik koji živi u samonametnutom egzilu u Španiji.

On je optužio Sisija i visoke zvaničnike za korupciju - optužbu koju je predsednik negirao.

Iako su protesti bili relativno mali i kratkotrajni, oni su bili prvi na kojima su se ljudi direktno suprotstavili Sisijevoj vladavini.


Kako su Egipćani svrgnuli s vlasti bivšeg predsednika Hosnija Mubaraka:


Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

(BBC News, 07.20.2022)

BBC News

Povezane vesti »

Ključne reči

Komentari

Politika, najnovije vesti »