BBC vesti na srpskom

Srbija, Kosovo i Evropska unija: Dogovor Beograda i Prištine o ličnim kartama - za pregovarače uspeh, od opozicije kritike

Visoki predstavnik za spoljnu i bezbednosnu politiku EU Žozep Borelj izrazio je uverenje da je moguće rešiti i otvoreni problem oko tablica između Beograda i Prištine.

BBC News 29.08.2022
Kosovo and Serbian flags
Getty Images

Vest, koju je devet dana posle dijaloga u Briselu saopštio visoki zvaničnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj, navodeći da su Beograd i Priština postigli dogovor o ličnim kartama izazvala je različite reakcije na Balkanu.

Postignuto „evropsko rešenje", kako ga je nazvao Borelj, podrazumeva da je iz Kosova u Srbiju moguće ući sa kosovskom ličnom kartom, a iz Srbije na Kosovo sa srpskom.

Dok predstavnici Srpske liste na Kosovu, bliske vlastima u Beogradu, poručuju da je to „uspeh srpske diplomatije", pojedini opozicionari ocenjuju da je za Srbiju „jedina promena priznanje dokumenata s Kosova".

Isto je i u Prištini, premijer Aljbin Kurti se hvali da je dogovorom postignut reciprocitet, opozicija potez kritikuje sa različitih pozicija, prenosi portal Kossev.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Srbija uspela da u dogovoru sa Prištinom izvuče najbolje moguće, navodeći da je taj dogovor usmeni.

Prema njegovim rečima, od 2011. godine građani prelaze administrativnu liniju sa kosovskim dokumentima, ali se uz njih izdavao papir, koji je sada ukinut.

„Zbog te odluke nikome nije teže, svima je lakše", rekao je Vučić.

Žosep Borelj bio je prisutan i na sastanku u Briselu 18. avgusta
REUTERS/JOHANNA GERON
Žosep Borelj bio je prisutan i na sastanku u Briselu 18. avgusta

Borelj: Verujem da je moguće rešiti pitanje tablica

Pitanje preregistracija srpskih tablica sa oznakama gradova na Kosovu na kosovske, za sada je ostalo nerešeno, ali je Žozep Borelj rekao da veruje da će Beograd i Priština i oko toga postići dogovor.

Borelj je u intervjuu za austrijski javni servis ORF naglasio da je mir na Balkanu veoma krhak, ali da je sporazum o slobodi putovanja pozitivan korak.

„Mi delujemo u modusu sprečavanja kriza. Kriza je mogla da izbije 1. septembra da nismo postigli dogovor o prelasku granica. To je dobra vest", naveo je Borelj.

Ukazao je da je i dalje otvoren problem u vezi sa tablicama.

„Uveren sam da možemo i to rešiti", poručio je Borelj, a prenosi Radio-televizija Srbije.

Učesnici dijaloga zadovoljni, opozicija manje

Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da je reciprocitet, na kome stalno insistira u pregovorima, „duh principijelnih i ravnopravnih razgovora u Briselu".

„Državljani Republike Kosovo, sa ličnim dokumentima (LK) koje izdaje naša država, moći će da prelaze granicu sa Srbijom na svim graničnim prelazima bez prepreka, tereta i zadržavanja.

„Isto će važiti i u suprotnom smeru u slučaju ulaska na Kosovo sa identifikacionim dokumentima (LK) koje izdaju vlasti Srbije", potvrdio je Kurti.

Predstavnik Demokratske partije Kosova Betim Đoši rekao je da to nastavak politike njihovog nekadašnjeg stranačkog lidera Hašima Tačija koju je Kurti godinama kritikovao.

„On je deceniju obmanjivao i lagao građane Kosova govoreći im da se u Briselu potpisuju dela izdaje Republike Kosovo.

„Danas, međutim, sa ponosom kaže da iz sporazuma Hašima Tačija nije uklonjena nijedna tačka ili zarez", precizirao je.

Slično je poručio i nekadašnji specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa za Balkan, Ričarda Grenel na Tviteru.

„Lične karte sa obe strane su još jednom prihvaćene - ali ovaj put Kurti kaže 'da'.

„Smanjuje razliku - nadajmo se da će početi da primenjuje i ostale prethodne sporazume", napisao je Grenel.

I dok predstavnici Srpske liste hvale sporazum u delu opozicije u Beogradu, odjeci su malo drugačiji.

Srpska lista je ocenila da je dogovorom o ličnim kartama državni vrh Srbije sačuvao mir i sigurnost, Srbe na Kosovu, ali i srpska dokumenta na ovim prostorima.

Time je, kako se navodi u saopštenju, „osujećen plan Kurtija da se zabrane srpska dokumenta, da se Srbima uskrati sloboda kretanja i da se izazove sukob širih razmera u kome bi stradali naši ljudi".

Lider partije Dveri Boško Obradović izjavio je da se ne sme postavljati kao pitanje sloboda kretanja za Srbe sa Kosovu uz lična dokumenta koja im izdaje njihova država Srbija, ali da je sporno da Srbija priznaje lična dokumenta prištinske vlasti.

U istom duhu, oglasio je i lider Narodne stranke Vuk Jeremić na Tviteru.

Borelj i Lajčak saopštili vest

Sinhronizovano pozitivne reakcije stigle su iz Brisela u subotu.

Prilikom objavljivanja vesti, visoki evropski zvaničnik Žozep Borelj čestitao je obojici lidera Aleksandru Vučiću i Aljbinu Kurtiju.

„Imamo dogovor. U okviru dijaloga pod pokroviteljstvom EU, Srbija je pristala da ukine ulazne i izlazne dokumente za nosioce kosovskih ličnih karata, a Kosovo se složilo da ih ne uvodi za nosioce srpskih ličnih karata", napisao je Borelj na Tviteru.

Postizanje dogovora potvrdio je na Tviteru i specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.

Zahvalio je izaslaniku SAD za Zapadni Balkan Gabrijelu Eskobaru i američkoj diplomatiji na snažnom angažmanu i podršci dijalogu pod pokroviteljstvom EU.

Prethodno, Vučić je na konferenciji za medije rekao da kada je reč o registarskim tablicama nema dogovora, ali da se nada da će EU dati garancije za lična dokumenta.

Poručio je da je Srbija spremna da izda dokument „u kome bi pisalo da se omogućava korišćenje ličnih karata izdatih od strane Prištine isključivo iz praktičnih razloga".

„Zbog slobode kretanja, a ne kao bilo kakvo priznavanje jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, (odluka) ne prejudicira određivanje konačnog statusa Kosova i ne može se tumačiti kao odstupanje od Rezolucije Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija", istakao je Vučić.

Dodao je i da će kosovske vlasti od 1. septembra započeti da primenjuje odluku o preregistraciji vozila.

„Međutim, to je rok od dva meseca, pa ćemo da vidimo", rekao je Vučić.

Kako je došlo do dogovora?

Vučić i Kurti su se prethodnog četvrtka našli za pregovaračkim stolom u Briselu, posle napetosti krajem jula, kada je Vlada Kosova najavila uvođenje recipročnih mera građanima Srbije za ulazak na Kosovo.

Mere - izdavanje deklaracionog lista za ulazak i izlazak građanima koji imaju ličnu kartu Republike Srbije i preregistracija srpskih tablica sa oznakama gradova na Kosovu na kosovske - prvobitno je trebalo da stupe na snagu 1. avgusta.

Ta odluka izazvala je proteste i blokade puteva prema u severnom delu Kosova, gde pretežno žive Srbi, a tenzije su spuštene odlukom prištinskih vlasti da uvođenje mera pomere za mesec dana, uz nastavak razgovora sa Beogradom.

Posle razgovora vođenih 18. avgusta u Briselu nije bilo rešenja za pitanja dokumenata registracionih tablica.

Pregovarači su se rastali uz napomenu evropskih posrednika da razgovori nisu završeni.

Zatim su na Balkan stigli i evropski posrednik Miroslav Lajčak i američki izaslanik za Balkan Gabrijel Eskobar.

Dva dana posle njihovih poseta Beogradu i Prištini, dogovor o ličnim kartama je postignut.


Četrnaest godina posle proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja. Ipak, tačan broj nije poznat.

Priština navodi brojku od 117 zemalja, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.

Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.

Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

(BBC News, 08.29.2022)

BBC News

Povezane vesti »

Ključne reči

Politika, najnovije vesti »