BBC vesti na srpskom

Bezbednosne službe u Srbiji: Koliko je važna buduća funkcija Ivice Dačića

Gotovo četiri meseca posle izbora, političko nebo Srbije počelo je da se kristališe, a u njemu će lider socijalista Ivica Dačić zauzimati funkciju koordinatora službe bezbednosti - šta to znači?

BBC News 30.08.2022  |  Slobodan Maričić - BBC
Dačić i Vučić
Getty Images

Posle ministarske, premijerske i funkcije predsednika Narodne skupštine, lider socijalista Ivica Dačić će u bogatu političku biografiju upisati još jednu titulu - koordinatora službi bezbednosti.

I dok se uglavnom dobro zna čime se ministri bave, oko funkcije koordinatora službi bezbednosti postoje brojne nepoznanice.

Ta funkcija može da bude važna zato što predstavlja značajan most između donosilaca političkih odluka i službi bezbednosti i važna je za njihovo operativno usklađivanje, smatra Predrag Petrović, istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

„Ali kako će se to u praksi odvijati zavisi isključivo od toga koliko će osoba na toj funkciji imati političke moći i podrške u rukama", kaže Petrović za BBC na srpskom.

Po dolasku na vlast Srpske napredne stranke 2012, koordinator službi bezbednosti prvo je postao aktuelni predsednik Srbije Aleksandar Vučić, a posle njega Nebojša Stefanović, dosadašnji ministar odbrane i donedavni „broj dva" među naprednjacima.

„Kada ste na toj funkciji, vi se nalazite na izvoru informacija, a one su uvek moć - posebno u bezbednosti", kaže Bojan Klačar iz Centra za slobodne izbore i demokratiju (Cesid).

Ipak, Momir Stojanović, bivši šef Vojno-bezbednosne agencije (VBA) i general u penziji, trenutnu funkciju koordinatora službi bezbednosti naziva „potpuno beznačajnom".

„Sama reč koordinator znači da se taj čovek 24 sata bavi službama bezbednosti - usmerava, koordiniše i kontroliše njihov rad, ali to u praksi ne postoji", navodi Stojanović, koji je do 2016. bio funkcioner i narodni poslanik vladajućeg SNS-a.

Kao primer, Stojanović navodi dosadašnjeg koordinatora.

„Da li ste videli da se Nebojša Stefanović uopšte bavi službama, da njemu referišu šefovi Bezbednosno informativne agencije (BIA) ili Vojnoobaveštajna agencija (VOA)? Ne, referišu predsedniku", kaže.

Funkcija koordinatora službi bezbednosti bila je predmet medijske pažnje i u drugim balkanskim zemljama, poput Crne Gore.

Ubrzo posle izbora na kojima je posle dve decenije smenjena Demokratska partija socijalista (DPS), Crna Gora je prvi put u istoriji dobila Biro za operativnu koordinaciju.

Na njegovo čelo tada je stupio Dritan Abazović, lider Pokreta Ura, koji je kasnije postao i premijer Crne Gore.

Šta radi koordinator službi bezbednosti?

„Ozna sve dozna."

Tom izrekom često se u Srbiji opisuje rad tajnih službi, uz verovanje da će one kad tad saznati sve što ih zanima.

Iako više nema Odeljenja za zaštitu naroda (OZNA), kontraobaveštajne službe iz Drugog svetskog rata, tu su njene naslednice - Bezbednosno-informativna agencija (BIA), Vojnoobaveštajna agencija (VOA) i Vojnobezbednosna agencija (VBA).

Uslovno rečeno, VBA radi na pretnjama koje stižu iz zemlje, a VOA na onima koje stižu iz inostranstva, mada se njihove aktivnosti često prepliću i agencije međusobno sarađuju.

Pored njih, za razmatranje pitanja od značaja za nacionalnu bezbednost zadužen je Savet za nacionalnu bezbednost, na čijim sednicama se razmatraju svi značajni problemi i teme.

„Šefovi službi mahom izlažu saznanja do kojih su došli, procene daljeg toka događaja i predlažu mere šta bi državni vrh trebalo da učini po pitanju tih rizika", kaže Stojanović, koji je 2004. bio direktor VBA.

„To može da bude pitanje Kosova, terorizma, organizovanog kriminala, špijunaže..."

Stojanović je krajem devedesetih, tokom rata na Kosovu, bio načelnik bezbednosti Prištinskog korpusa vojske.

Za njim je 2015, a na osnovu optužnice Osnovnog suda u Đakovici, koja ga uz 15 ljudi tereti za ratne zločine na Kosovu i Metohiji, raspisana Interpolova poternica.

Stojanović je tada negirao krivicu, tvrdeći da je nevin i ponosan na sve što je radio.

Interpolove poternice za njim danas nema na njihovom sajtu, dok su iz Tužilaštva za ratne zločine Srbije ranije istragu protiv Stojanovića obustavili zbog nedostatka dokaza.

Vučić
REUTERS/Zorana Jevtic

Savet za nacionalnu bezbednost mešovitog je sastava - u njega ulaze i političari i profesionalci iz te oblasti.

Članovi su predsednik Republike, predsednik Vlade, ministar odbrane, ministar unutrašnjih poslova, ministar pravde, načelnik Generalštaba Vojske Srbije, kao direktori službi bezbednosti.

Klačar poziciju koordinatora službi bezbednosti naziva „izuzetno važnom", jer se tamo „slivaju sve najosetljivije informacije".

To znači, dodaje, da ta osoba „verovatno ima najbolji mogući uvid u sve bezbednosne izazove sa kojima Srbija može da se suoči".

„Njemu se dostavljaju sve procene, ocene i analize stanja u zemlji i svetu, kao i predlog mera za sprečavanje neprijateljske delatnosti prema našoj zemlji, ugrožavanje bezbednosti građana ili sistema u celini", kaže Stojanović.

Za takozvano operativno usklađivanje rada službi bezbednosti osnovan je Biro za koordinaciju rada službi bezbednosti.

Njegov šef je danas i sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost.

Ipak, Petrović dodaje da je to sve „postalo uobičajeno u praksi" i da „nigde u zakonu ne piše da tako treba".

Kako navodi, ta praksa je počela je tokom vlasti Demokratske stranke, kada je koordinator službi bezbednosti bio Miodrag Rakić, tada visoki funkcioner demokrata.

„On je kao šef kabineta tadašnjeg predsednika Borisa Tadića ujedno bio i sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i tada ta funkcija postaje poprilično značajna i moćna.

„Rakić je tu praktično crpeo veliku političku moć koju je Tadić dobio na neposrednim izborima", kaže Petrović.

Rakić je DS napustio u januaru 2014, a nekoliko meseci kasnije je preminuo.

Aleksandar Vučić i Nebojša Stefanović

Posle izbora 2012, kada naprednjaci na vlasti smenjuju demokrate, šef Biroa za koordinaciju službi bezbednosti postaje Aleksandar Vučić, tada ministar odbrane.

„Vučić je tako nasledio Miodraga Rakića i od njega primio sve koverte sa najvećim tajnama došle su na njegov sto", navodi Stojanović.

Petrović dodaje da je prvi zakon koji je naprednjačka većina u parlamentu usvojila bila izmena Zakona o uređenju službi bezbednosti.

Tada je, objašnjava, promenjena odredba po kojoj je šef kabineta predsednika ujedno i sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost, već je uvedeno da ga imenuje predsednik države.

Petrović smatra da je rad Saveta za nacionalnu bezbednost od tog trenutka bio „podložan dnevnopolitičkim zahtevima" i „može se reći poprilično politizovan".

„Vučić je došao u posed značajnih informacija, njima je mahao prema političkim oponentima, pretio i najavljivao hapšenja kontroverznih biznismena i sve se manje-više svodilo na neku vrstu propagande", kaže Petrović.

Sadašnji lider naprednjaka je u to vreme bio i prvi potpredsednik Vlade zadužen za borbu protiv korupcije i kriminala.

„To je dovelo do ogromnog političkog uspeha naprednjaka na narednim izborima, zato što im je popularnost porasla za gotovo duplo", navodi Petrović.

Na funkciju koordinatora službi bezbednosti potom 2017. dolazi Nebojša Stefanović, tada ministar policije.

Petrović smatra da se situacija ni tada nije mnogo promenila.

„Vučić je u to vreme uspostavio dubinsku kontrolu i u BIA i u vojnim službama, tako da su u tom pogledu Stefanoviću ruke bile vezane", kaže.

Upravo zato Stojanović, bivši poslanik SNS-a u Narodnoj skupštini, smatra da sama funkcija koordinatora službe bezbednosti „ne znači ništa".

„Čovek koji je na toj funkciji treba da priprema dokumentaciju za sastanak saveta, procene, ocene, analize, ali da bi se to dogodilo, Biro pre svega mora da funkcioniše.

„Danas ga više niko ne pominje, a da li uopšte postoji - niko ne zna", kaže Stojanović.

On zbog toga tvrdi da je Biro za koordinaciju službi bezbednosti funkcionisao „samo tokom prve vlade SNS-a", od 2012. do 2016, dok je Vučić bio na njegovom čelu.

Beograd, 24. mart 2016.
Getty Images

Ivica Dačić

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je sada najavio da će novi koordinator biti Ivica Dačić, dugogodišnji lider Socijalističke partije Srbije (SPS).

„Koliko god se u medijima spekulisalo da li će SPS biti u vlasti i koliko god bilo političkih čarki između pojedinih rukovodilaca naprednjaka i socijalista, odnos Vučića i Dačića nikada nije doveden u pitanje - Vučić ima poverenja u njega.

„Izvesno je bilo i da je sa kontroverzama i aferama koje su pratile Nebojšu Stefanovića moralo da dođe do neke promene na tom mestu", smatra Klačar.

U poslednje dve godine, navodi o sukobu Vučića i Stefanovića postali su sve učestaliji, zbog čega je on često bio na tapetu unutar stranke.

Stranačke kolege optuživale su ga da je organizovao prisluškivanje predsednika Vučića i njegove porodice, što je Stefanović je to sve negirao, ali je ipak tokom proleća 2021. podneo ostavku na mesto šefa Gradskog odbora u Beogradu.

Nije poznato da li će ministarsku poziciju dobiti i u novoj vladi koju bi trebalo da formira Ana Brnabić.

„Treći razlog postavljanja Dačića na tako važnu funkciju jeste što su on i socijalisti imali malo političke odgovornosti u prošloj vladi", kaže Klačar.

„Upravo je to jedan od razloga zbog čega je SPS na prolećnim izborima napravio dobar rezultat - u percepciji birača nisu bili odgovorni ni za šta od 2020."

Zbog toga Vučić sada, dodaje direktor Cesida, želi da „podeli odgovornost".

„Poslednji razlog je i to što Dačić ima ogromno političko iskustvo, relativno dobre međunarodne odnose i politički autoritet da može da preuzme upravljanje službama bezbednosti.

„SPS će tako biti na izvoru svih najvažnijih informacija koje se tiču nacionalne bezbednosti", kaže Klačar.

Kako dodaje, ne bi bilo iznenađenje da Dačić uz tu poziciju „veže i neki ministarski resor sile u budućoj vladi".

Dačić
Getty Images

A da li dolazak Dačića znači da će se nešto promeniti u radu Saveta za nacionalnu bezbednost?

„Ne, i dalje će biti korišćen za razne dnevnopolitičke interese, kao i kada se dogodi neka kriza, pa je potrebno da se u javnosti nešto iskomunicira, legitimizuje ili naglasi značaj nečega, poput određenih poteza vlasti", smatra Petrović.

On odluku o imenovanju Dačića za sekretara Saveta naziva i „prilično problematičnom", kao i da se time „šalje loša poruka".

„Razlog za to su snimci procureli u javnosti, a na kojima se Dačić vidi na sastanku sa Rodoljubom Radulovićem, takozvanim Mišom Bananom, koji je imao bliske kontakte i bio deo grupe Darka Šarića."

Momir Stojanović takođe smatra da se „apsolutno ništa neće promeniti".

„Svestan je i Dačić da on tu nikakva ovlašćenja nema, niti će se uopšte baviti time... Da li bi Vučić bilo kome osim sebi samom dozvolio da se bavi sektorom bezbednosti?"


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

(BBC News, 08.30.2022)

BBC News

Povezane vesti »

Ključne reči

Društvo, najnovije vesti »