Kako je Banat od plavnog i močvarnog zemljišta dobio najplodnije oranice
Danas 28.11.2022 | Miroslava Pudar

Nije uvek bilo njiva i plodnih oranica u Banatu, posebno na području i u okolini Zrenjanina.
Tada je, pre 300 godina, zemljište bilo plavno i močvarno. Tek odlaskom Turaka 1718. godine stvorili su se uslovi za ono što je austrijska uprava namenila ovom području, a to je poljoprivreda na velikim ravničarskim prostranstvima. Pre toga, trebalo je obaviti melioraciju, regulisati reku Begej, izgraditi kanal plovni Begej od Temišvara do Velikog Bečekereka, kao i kanal koji spaja Begej sa Tamišom, čime je izjednačen vodostaj. Na sve se mislilo, pa je sredinom 18.