BBC vesti na srpskom

Rusija i Ukrajina: Zašto se upotrebljavaju granate sa osiromašenim uranijumom i koliko su štetne

Sjedinjene Američke Države će Ukrajini isporučiti tenkove Abrams, ali i granate sa osiromašenim uranijumom za ova oklopna borbena vozila.

BBC News 08.09.2023
Tenk Abrams
Getty Images

Sjedinjene Američke Države će Ukrajini isporučiti tenkove Abrams, ali i granate sa osiromašenim uranijumom koje će se koristiti uz ova oklopna vozila.

Ove granate mogu da probiju uobičajeni tenkovski oklop, ali vlada zabrinutost u vezi sa tim da li je osiromašeni uranijum štetan.

Šta je osiromašeni uranijum?

Osiromašeni uranijum je uranijum koji može da se nađe u prirodi, ali iz koga je uklonjen najveći deo radioaktivne materije, međutim, ne sav.

Dobija se od ostataka u procesu pripreme uranijuma za upotrebu u nuklearnim elektranama i za pravljenje nuklearnog naoružanja.

Zašto se u nekim oružjima koristi osiromašeni uranijum?

Uranijum je veoma gust metal.

Osiromašeni uranijum može da se stavi na vrhove tenkovskih granata, metaka i minobacačkih granata da bi se povećala njihova sposobnost da probiju mete.

Granate sa osiromašenim uranijumom se izoštre prilikom udara, što dodatno povećava njihovu šansu da probiju oklop, a posle kontakta sa metom odmah se zapale.

Može da se koristi i za ojačanje tenkovskog oklopa.

Britansko Ministarstvo odbrane kaže da su projektile sa osiromašenim uranijumom napravile SAD i Velika Britanija 1970-ih.

Prvi put su upotrebljene u Zalivskom ratu 1991. godine, potom za vreme NATO bombardovanja SR Jugoslavije 1999, i tokom rata u Iraku 2003. godine.

Američke trupe u Iraku, 2003.
Getty Images
SAD su koristile oružje sa osiromašenim uranijumom tokom rata u Iraku 2003.

Koliko je opasan osiromašeni uranijum?

Iz Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) kažu da osiromašeni uranijum „ima hemijski i radioaktivni otrov", ali je mnogo manje radioaktivan od prirodnog uranijuma.

„Vlada bojazan da granate sa osiromašenim uranijumom mogu da kontaminiraju zemlju ako padnu na tlo.

„Zato su SAD i saveznici NATO izazvali veliku kontroverzu kad su ga koristili na Kosovu", kaže doktorka Marina Miron, sa Kraljevskog koledža u Londonu.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2007. godine naložila da se uradi analiza zdravstvenih posledica oružja sa osiromašenim uranijumom, a međunarodna tela su u međuvremenu sprovela još nekoliko dodatnih istraživanja.

Naučni odbor o posledicama atomskog zračenja Ujedinjenih nacija (UNSCEAR) je 2016. godine zaključio da ne može doći do značajnog trovanja od izloženosti osiromašenom uranijumu.

Međutim, IAEA upozorava da bi opasnost mogla da postoji po pojedince koji rukuju delovima municije sa osiromašenim uranijumom.

Uništen tenk na Kosovu
Getty Images
Stanovnici Kosova su dobili upozorenje o opasnostima koje nosi osiromašeni uranijum, 1999.

Studija objavljena u časopisu Envajronmental polušn (Environmental Pollution) 2019. godine pokazuje da možda postoji povezanost između upotrebe oružja sa osiromašenim uranijumom i decom koja su se rodila sa poremećajima u Nasirijahu, u Iraku.

U izveštaju Ekološkog programa Ujedinjenih nacija (UNEP) iz 2022. godine navodi se da postoji zabrinutost zbog moguće upotrebe osiromašenog uranijuma u Ukrajini, uz upozorenje da može da izazove „iritaciju kože, otkazivanje bubrega i da poveća rizik od kancera."

„Hemijska toksičnost osiromašenog uranijuma je ozbiljniji problem od mogućih posledica radioaktivnosti", ističe se u izveštaju.

Da li je municija sa osiromašenim uranijumom legalna?

Oružja sa osiromašenim uranijumom se ne smatraju nuklearnim oružjem i ne postoje konkretne zabrane za njihovu upotrebu.

Međutim, grupa pod imenom Međunarodna koalicija za zabranu uranijumskog oružja želi da ona postanu ilegalna zbog tvrdnji da „produžavaju rat na neodređeno".

Razlog tome su dugoročne posledice na životnu sredinu i zdravlje.

Delovi granata sa osiromašenim uranijumom koje je SAD koristila u Iraku, 2003.
Getty Images
Delovi granata sa osiromašenim uranijumom koje je SAD koristila u Iraku, 2003.

Granate sa osiromašenim uranijumom „smeju zakonski da se koriste u međunarodnom oružanom sukobu", navelo je britansko Ministarstvo odbrane oslanjajući se na Ženevsku konvenciju iz 1949, odnosno njen dodatak iz 1977, Prvi protokol i Član 36.

Kakva oružja se šalju u Ukrajinu?

SAD će do kraja godine Ukrajini poslati tenkovske granate sa osiromašenim uranijumom od 120 milimetara da bi se koristile sa tenkovima M1 Abrams.

Britansko Ministarstvo odbrane saopštilo je u martu da će ukrajinskim oružanim snagama poslati granate sa osiromašenim uranijumom da bi se koristile sa već isporučenim tenkovima Čelendžer 2.

Dodaje se da će to omogućiti ukrajinskim tenkovskim posadama da pucaju na neprijateljske mete sa većih udaljenosti, smanjivši njihovu izloženost protivnapadu.

Rusija je osudila SAD i Veliku Britaniju zbog odluke da pošalju oružje sa osiromašenim uranijumom u Ukrajinu.

Ruski predsednik Vladimir Putin je rekao da ono sadrži „nuklearnu komponentu" i da će biti „prisiljen da reaguje" na njihovu upotrebu.

Amerikanci dostavili Kijevu i kasetnu municiju

Vašington je ranije dostavio Kijevu i kasetnu municiju zabranjenu u više od 120 zemalja zbog njene nehumanosti.

Kasetna municija obično oslobađa velike količine male, eksplozivne podmunicije koja ima razornu moć na širem području.

I Ukrajina i Rusija su je već upotrebljavale u tekućem ratu, navode organizacije za zaštitu ljudskih prava.

„U smislu efikasnosti na bojnom polju, smatramo da bi ovo [upotreba kasetne municije] bilo korisno", izjavila je ranije Lora Kuper, rekla zamenica pomoćnika američkog sekretara za odbranu.

Protivnici upotrebe kasetne municije upozoravaju da zbog zbog razorne moći na širokom području mogu da osakate i ubiju civile, a projektili koji ne eksplodiraju ostaju opasnost još mnogo godina posle završetka sukoba.

kasetne bombe
BBC

Konvenciju o zabrani proizvodnje, upotrebe i posedovanja kasetne municije iz 2008. godine prihvatile su 123 zemlje, među kojima i većina članica NATO-a.

SAD, Rusija i Ukrajina odbile su da se pridruže sporazumu.

Ovakvo oružje NATO je koristio u bombardovanju SR Jugoslavije 1999. godine, piše u izveštaju američke agencije Asošiejted pres prilikom napada na Niš maja te godine.

Tokom 2004. godine, Međunarodni sud pravde vodio je proces u vezi sa napadom na SR Jugoslaviju, pisao je ranije BBC.

NATO članice su tada rekle da taj sud nije nadležan da vodi takav proces.

Organizacija Hjuman rajts voč osudila je NATO zbog korišćenja kasetnih bombi tokom napada na SR Jugoslaviju.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

(BBC News, 09.08.2023)

BBC News

Povezane vesti »

Ključne reči

Najnovije vesti »