Komandant KFOR-a: Situacija na Kosovu nestabilna i lako može da eskalira

Beta 20.09.2023

Situacija na Kosovu je nestabilna i može lako eskalirati, kaže komandant KFOR-a Anđelo Mikele Ristuća i dodaje da je Kfor spreman da reaguje na bilo kakve događaje na terenu. Ističe da je za mir i stabilnost na Kosovu potrebno političko rešenje, te da NATO podržava dijalog Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU i uz podršku SAD. KFOR, kaže, ostaje posvećen svojoj misiji - da garantuje bezbedno okruženje i slobodu kretanja za sve ljude na Kosovu, objavio je DEMOSTAT.
Komandant KFOR-a, general-major Anđelo Mikele Ristuća, nalazi se na toj poziciji od oktobra 2022. godine, a dužnost u oktobru ove godine predaje novom komandantu, koji će doći iz Turske. 
Na brifingu sa beogradskim novinarima, Ristuća je govorio o aktuelnoj bezbednosnoj situaciji, posebno u svetlu incidenata na severu Kosova, 29. maja, kada su povređeni vojnici KFOR-a. 

On ističe da je političko rešenje za kosovsko pitanje neophodno, te da je potrebna volja obe strane da do njega dođu kroz dijalog, pod pokroviteljstvom EU i uz podršku SAD. 

Kako kaže, konstruktivan pristup obe strane je ključan, kako bi se stvorili neophodni uslovi za dugotrajnu stabilnost na Kosovu i u regionu, za dobrobit svih naroda, ali i budućih generacija. 

On je dodao da su događaji koji su pretili da naruše stabilnost, zahtevali ogroman vojni i diplomatski napor da se ponovo uspostavi mirnija i uravnoteženija situacija.

"Oni samo potvrđuju da političko rešenje može doneti trajni mir i stabilnost u ovoj oblasti. Mnogo događaja, posebno oni od 29. maja potvrđuju da su politička rešenja potrebna. To je razlog zašto NATO i KFOR u potpunosti podržavaju dijalog u kojem posreduju EU i SAD", rekao je Ristuća.

Na pitanje Demostata da li postoji veći rizik od novih sukoba, tenzija i incidenata na severu Kosova nakon neuspele runde dijaloga Beograda i Prištine u Briselu, Ristuća kaže da je situacija nestabilna i da postoji veliko nepoverenje, ali da je sama činjenica da su pregovarači obe strane seli za pregovarački sto nakon incidenata 29. maja, pozitivna. 

Ristuća navodi i da je političko rešenje jedino prihvatljivo, te ističe da je Kfor tu da omogući otvoren prostor za pregovore, kako bi se kroz dijalog došlo do rešenja za normalizaciju. 

Kako kaže, kada postoji nepoverenje, visok je rizik od nesporazuma i loših procena, a Kfor je tu da se ti rizici izbegnu i da se poverenje dve strane poveća, kao i da se izbegne eskalacija.  

Rizik postoji, zato smo na Kosovu, inače ne bismo bili tamo, rekao je Ristuća.  Istraga napada na vojnike Kfora Ristuća je rekao da se nada da vlasti u Beogradu istražuju osobe koje su učestvovale u incidentu 29. maja, kada su povređeni vojnici KFOR-a, a koje su se potom vratile u centralnu Srbiju. 

On očekuju da počinioci napada na vojnike KFOR-a budu procesuirani i privedeni pravdi sa obe strane.

Kaže i da zna da kosovske vlasti vode istragu, ali da nema novih informacija u vezi sa tim.

Krajem maja Srbi na severu Kosova su protestovali nakon što su albanski gradonačelnici opština na severu, izabrani na izborima koje su Srbi u najvećoj meri bojkotovali, ušli u zgrade opština.

Protesti su eskalirali 29. maja, kada je povređeno više desetina vojnika KFOR-a.Sve što može uticati na bezbednost mora biti kordinisano sa KFOR-omNa pitanje da li kosovske snage bezbednosti moraju da imaju dozvolu KFOR-a za akcije specijalnih jedinica policije na severu, Ristuća navodi da sve što može uticati na bezbednost na Kosovu mora biti kordinisano sa misijom NATO-a.

Posledično, kosovske snage imaju obavezu i da obaveste KFOR i zatraže dozvolu ukoliko žele da lete dronovima preko teritorije Kosova. 

Kako navodi Ristuća, bilo kakvi letovi moraju biti autorizovani od strane onoga ko je zadužen za vazdušni prostor, odnosno od strane komande Kfora. 

Ristuća kaže da ima dobre odnose sa svim činiocima na Kosovu - Srbima, Albancima, predstavnicima verskih zajednica, uključujući i Srpsku pravoslavnu crkvu. 

On ističe da svi građani na Kosovu žele da žive u miru i boljoj bezbednosnoj sitauciji, bez obzira da li žive na severu ili južno od Ibra. 

Kako kaže, Kfor od 1999. godine igra najvažniju ulogu u obezbeđivanju bezbednosti na Kosovu i nastaviće to da čini, uz odgovornost prema svim građanima koji treba da imaju mir, stabilnost i slobodu kretanja.

On kaže i da je saradnja sa srpskom vojskom i Ministarstvom odbrane veoma dobra i profesionalna i da se to nije promenilo ni posle incidenata 29. maja.

Misija KFOR na Kosovu je angažovana od 1999. godine. Najveća je i najduža misija NATO-a pod mandatom Ujedinjenih nacija.

Italinski general-major, komandant Misije KFOR-a sastao se juče i sa načelnikom Generalštaba Vojske Srbije, generalom Milanom Mojsilovićem, sa kojim je, kako se prenosi u saopštenju, razgovarao o bezbednosnoj situaciji na Kosovu i značaju efikasne interakcije i saradnje između komandanta Kfora i načelnika odbrane Srbije. 

Ristuća je održao i sastanak sa ambasadorima EU i Kvinte, koji su, saopšteno je, izrazili zahvalnost za vitalni rad KFOR-a na izgradnji bezbednog okruženja i obezbeđivanju slobode kretanja na Kosovu za sve zajednice, na osnovu mandata UN.

(Beta, 09.20.2023)

Povezane vesti »

Ključne reči

Komentari

Politika, najnovije vesti »