BBC vesti na srpskom

Srbija i energetika: Kako sukob Izraela i Palestinaca utiče na cene nafte i zašto su one ponovo visoke

Neposredno posle početka novog palestinsko-izraelskog sukoba cene nafte skočile su za četiri odsto, iako ova zemlja nije značajan izvoznik tog energenta na globalnom nivou.

BBC News 25.10.2023  |  Grujica Andrić - BBC novinar
Nafta i izraelska zastava
REUTERS/Dado Ruvic/Illustration/File Photo

Taman kada su potrošači pomislili da je prošlo najgore i da će pritisak energetske krize na novčanike usled rata u Ukrajini popustiti, cene nafte na svetskim berzama ponovo su počele da rastu.

Organizacije zemalja izvoznika nafte (OPEK) i njihovih saveznika (OPEK+), predvođene Saudijskom Arabijom i Rusijom, donele su tokom leta odluke da smanje proizvodnju do kraja ove godine.

U useptembru je cena nadmašila 94 dolara po barelu nafte (oko 159 litara), što je desetomesečni rekord.

Brojke na ekranima berzanskih brokera ponovo su pokrenute najviše posle izbijanja novog izraelsko-palestinskog sukoba 7. oktobra.

U prvom danu trgovine na berzama 9. oktobra cena je porasla za oko četiri odsto.

Posle septembarskog rasta usledio je pad do početka rata u Izraelu, kada je došlo do novog rasta, ali su nepovoljni ekonomski podaci evropskih zemalja dovele do blagog pada cena nafte tokom ove nedelje.

Za barel Brenta investitori su plaćali nešto više od 88 dolara 24. oktobra pri zatvaranju američkih berzanskih tržišta.

„Cenu nafte određuje odnos ponude i tražnje, kao i kod svakog drugog berzanskog proizvoda, ali specifičnost nafte je to što je ona i veliko geopolitičko pitanje", kaže Nenad Gujaničić, broker kompanije Momentum sekjuritiz iz Novog Sada i stručnjak za berzansko trgovanje.

Stoga na nju utiču i brojni drugi faktori - stanje vodećih privreda sveta, njihove rezerve nafte, politički i oružani sukobi zemalja, ali i odluke proizvođača o količini nafte koju će ponuditi na tržištu, dodaje.

Iako Izrael nije veliki izvoznik sirove nafte, činjenica da se nalazi na Bliskom Istoku, gde je smešteno pet od 10 zemalja sa najvećom proizvodnjom nafte na planeti, utiče na rast cena, objašnjava za BBC na srpskom Miodrag Kapor, stručnjak za energetske politike.

„Trenutna pomeranja izaziva opasnost od potencijalne opstrukcije dotoka nafte kroz Suecki kanal, kroz koji se transportuje oko trećine svetske nafte.

„U pitanju je više zabrinutost i nesigurnost investitora, nego što je to sada realna opasnost", objašnjava Kapor.

Geopolitika i nafta: Kako sukobi dižu cenu goriva?

Oko trećine svetske proizvodnje ovog energenta dolazi sa Bliskog Istoka, iz zemalja u neposrednoj blizini Izraela, a sukob bi mogao i da oteža snabdevanje, o čemu je BBC izveštavao.

Gotovo svaka vrsta sukoba ili nestabilnosti u tom delu sveta mogu dovesti do rasta cena sirove nafte, upozorava Miodrag Kapor.

Navodna umešanost Irana u napad koji je u Izraelu sproveo Hamas mogla bi dodatno da zakomplikuje situaciju na tržištu, dodaje.

„Iran je jedan od velikih izvoznika nafte, a zbog situacije u Izraelu mogli bismo da vidimo nove sankcije na izvoz iranske nafte", smatra stručnjak za energetske politike.

Dženet Jelen, američka sekretarka za trezor (ekvivalent ministarki finansija), potvrdila je da Vašington razmatra uvođenje novih sankcija Teheranu.

„Ako se izraelski sukob proširi na Iran, bilo bi ugroženo tri odsto ukupnog snabdevanja naftom u svetu", ocenio je australijski stručnjak Saul Kavonić.

Kapor, međutim, ukazuje da bi za novi rast cena nafte rešenje, poput uzroka, moglo da se pronađe na geopolitičkom terenu.

Administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena ublažila je sankcije Venecueli, jednom od značajnih izvoznika nafte, što bi moglo da donese dodatno snabdevanje ovim energentom.

„Na taj način bi se mogao smanjiti pritisak na cene nafte - u interesu je Amerike, kao najvećeg igrača na tržištu nafte, da se geopolitički rizici i rast cena amortizuju", ocenjuje Kapor.


Pogledajte i ovu priču:


Ko su najveći svetski proizvođači nafte?

Posle otkrivanja metode izvlačenja nafte iz škriljaca sredinom prošle decenije, Amerika je postala neprikosnoveni lider u svetu po količini proizvedene nafte na godišnjem nivou.

Tokom 2022. godine na naftnim poljima te države proizvedeno je u proseku 20,3 miliona barela nafte dnevno, što je 21 odsto svetske proizvodnje.

Saudijska Arabija je na drugom mestu sa 12,4 miliona barela dnevno (13 odsto), a Rusija na 10,13 miliona barela dnevno (10 odsto).

Kanada, Irak, Kina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Iran, Brazil i Kuvajt takođe spadaju među 10 najvećih proizvođača na planeti, koji eksploatišu 74 odsto nafte globalno.

Izvor: Američka administracija za energetske informacije


Kako se manipuliše cenom nafte?

Ilustracija trgovine naftom
REUTERS/Dado Ruvic/Illustration/File Photo
Amerika je najveći proizvođač nafte na svetu, a veći deo trgovine obavlja se u dolarima

I proizvođači nafte imaju značajnu alatku kojom mogu da utiču na cene, a to je kontrola globalne ponude i potražnje.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) i njihovih saveznika (OPEK+) sa sedištem u austrijskoj prestonici Beču okuplja većinu zemalja sa najvećim zalihama.

OPEK ima 13 članica, među kojima su i osnivači Iran, Irak, Saudijska Arabija, Kuvajt i Venecuela, a OPEK+ nastao je 2016. godine potpisivanjem ugovora sa još 10 zemalja izvoznica nafte, predvođenih Rusijom.

Predstavnici država okupljaju se nekoliko puta godišnje na sastancima Udruženog nadzornog komiteta ministara (JMMC), na kojem se donose strategije eksploatacije nafte koja neposredno utiče na dostupnost ovog energenta.

Smanjivanjem mesečne količine proizvedene nafte dolazi do rasta cene na svetskim berzama, dok pospešivanje proizvodnje ima suprotan efekat.

„Jedan od glavnih faktora koji su doprineli značajnijem rastu od kraja leta je činjenica da su glavni igrači okupljeni u organizaciji OPEK+, pre svega Saudijska Arabija i Rusija, najavili da će nastaviti da smanjuju ponudu.

„Tako su direktno uticali na rast cene, kao što su i ranije činili kada su smatrali da je potrebno", objašnjava broker Nenad Gujaničić.

Potez Rusije i Saudijske Arabije odmah je pokrenuo rast cena nafte, koje su tokom septembra dostigle desetomesečni rekord.

Primera je bilo i ranije, a jedan od njih dogodio se u aprilu 2020. godine, nakon prvih zatvaranja usled pandemije korona virusa u zapadnim zemljama, kada su cene pale ispod nule prvi put u istoriji.

To je značilo da su prodavci plaćali kupcima kako bi se oslobodili nagomilanih zaliha nafte zbog naglog pada potrošnje usled manje kretanja i zastoja privredne aktivnosti.

Istog meseca ministri OPEK-a su sa saveznicima doneli odluku o najvećem smanjenju proizvodnje nafte od nastanka organizacije - čak 10 miliona barela na dnevnom nivou.

Ali, postoje i slučajevi kada članice ovog udruženja povećavaju proizvodnju, iako to dovodi do trenutnog smanjenja cena sirove nafte.

Razlog je činjenica da „glavnim proizvođačima odgovara viša cena, ali samo ako je održiva", kaže Gujaničić.

„Šta im znači ekstremno visoka cena nekoliko meseci, ako će globalna privreda ući u recesiju i doći u situaciju da ne može da plaća ni 60 dolara po barelu?", postavlja retoričko pitanje ovaj broker.

Naredni sastanak ministara ove organizacije zakazan je za kraj novembra 2023. godine, kada bi trebalo da se objavi plan proizvodnje za naredni period.


Kako se trguje naftom?

Najčešći vid nafte koja se prodaje na svetskim berzama je Brent, što je međunarodni standard za naftu, koja se prevashodno vadi iz Atlantskog okeana (naziv je dobila po naftnom polju Brent u Severnom moru, između obala Velike Britanije i Norveške).

Na tržištima u Americi najčešće se trguje američkom lakom naftom (West Texas Intermediate - WTI), nafta iz Rusije prodaje se pod oznakom Ural po regionu u kojem se ekploatiše, dok se ovaj energent proizveden u zemljama Bliskog Istoka neretko dostavlja na azijska tržišta pod oznakom Dubai/Oman.

Njihove razlike su „prevashodno teritorijalne", kaže broker Nenad Gujaničić.

„Cene su im uglavnom u korelaciji i teško može da se desi da u dužem vremenskom periodu jedna raste, a druga pada", pojašnjava.

Investitori na berzama širom sveta trguju i fjučersima vezanim za sirovu naftu, koji se odnose na njenu vrednost u budućnosti.

Poput klađenja na cenu kroz određeni vremenski period, oni sklapaju ugovore o fjučersima po jednoj ceni na određeni vremenski period (najčešće devet meseci ili godinu dana), verujući da će rastom cene nafte do određenog datuma ostvariti zaradu, iako taj energent ne dobijaju u vlasništvo.

Ovo tržište može da bude indikator budućih kretanja cena nafte - ukoliko je poverenje investitora u fjučerse veće, može se očekivati rast.


Ekonomija, inflacija i 'neelastičnost' nafte

Privredni rast najrazvijenijih ekonomija sveta jedan je od glavnih uzroka promene cena sirove nafte.

Pri većoj privrednoj aktivnosti, tražnja i cena rastu, dok se ona smanjuje kada ekonomske prilike, ali i očekivanja ekonomista, idu u suprotnom smeru.

Jedan od glavnih pokretača tražnje tokom ove godine bio je oporavak kineske privrede nakon pandemije korona virusa, napominje Nenad Gujaničić.

„Kina se značajnije vratila na tržište kao zemlja koja je najveći svetski potrošač nafte, a po svim prognozama, to će trajati sigurno do kraja godine, ako ne i duže", objašnjava stručnjak.

Pored Kine, rast potražnje za naftom zabeležen je i u Indiji i Brazilu, dok je tražnja za gorivom u Americi dostigla dvodecenijski minimum, pokazao je izveštaj Međunarodne agencije za energiju (IEA) za oktobar ove godine.

Miodrag Kapor napominje i da „dosta zavisi od rezervi velikih potrošača nafte", pre svih Amerike i Kine.

„Skladišta nafte u Americi nisu ispunjena na visokom nivou, ispraznila su se značajno tokom pandemije i treba da se dopune, što znači da se očekuje povećana potražnja", dodaje on.

Osim cena nafte, od početka rata u Ukrajini rastu i druge potrošačke cene širom sveta, a centralne banke država protiv inflacije bore se podizanjem referentnih kamatnih stopa, o čemu je BBC na srpskom pisao.

Nafta je „neelastična", što znači da je ona neophodna privredi i potrošačima, koji je se neće lako odreći ni tokom perioda više cene ili lošijih uslova zaduživanja, objašnjava Nenad Gujaničić.

Ali, kako kaže, podizanje kamatnih stopa moglo bi da ima „indirektan uticaj" na cene nafte.

„To utiče na poslovni ambijent, otežava se finansiranje kompanijama, stanovništvo manje troši kada su krediti skuplji, ali glavni uticaj visokih kamata je strepnja proizvođača da bi moglo da dođe do ozbiljnije recesije", pojašnjava berzanski broker.

Prati li Srbija cene na svetskim berzama?

benzinska pumpa, benzin, gorivo, benzinska stanica
BBC

Cene naftnih derivata u Srbiji usklađuju se sa promenama koje sirova nafta beleži na berzi, ali samo „u nekoj meri", kaže Gujaničić.

„Akcize čine više od polovine maloprodajne cene goriva u Srbiji, što u praksi znači: ako hipotetički cena nafte na berzi padne na nulu, ona bi na pumpama bila niža samo za nekih 40 odsto.

„One su fiksne i imaju najveći udeo u ceni, pa pad ne može biti tako veliki, čak ni u situacijama koje smo imali tokom pandemije i na berzi je cena pala na nulu - tada je cena goriva bila oko 130 dinara po litru, a sada je oko 200", kaže Gujaničić.

Važan faktor je i kurs dolara, koji je osnovna valuta u kojoj se nafta kupuje i prodaje.

„Ako dođe do jačanja dolara, mi ovde imamo negativne kursne razlike i gorivo poskupljuje", dodaje Gujaničić.

Više o načinu obračunavanja cena goriva u maloprodaji u Srbiji pročitajte ovde.

Šta će biti sa naftom u budućnosti?

Do kraja 2023. godine „ne bi trebalo da bude značajnih pomeranja na tržištu" sirove nafte, ocenjuje energetski stručnjak Miodrag Kapor.

„Oko privrednog rasta najvećih ekonomija poput Kine i Amerike manje ili više se zna šta će se dešavati u narednih godinu dana i tu ne bi trebalo da bude iznenađenja", obrazlaže jedan od faktora Kapor.

Nenad Gujaničić ukazuje i na dugoročne faktore, poput udaraca koje su pretrpele naftne kompanije tokom pandemije korona virusa, što je dovelo do zaokreta u njihovom poslovanju.

„Veliki broj rafinerija je ispao iz igre i naftne kompanije su smanjile ulaganja u taj biznis - kada su postrojena umanjena, može doći do toga da u budućnosti neće biti dovoljno kapaciteta za preradu nafte, dok zeleni izvori energije nisu dovoljni da se zadovolje globalne potrebe", pojašnjava on.

U kraćem roku, nijedna procena izmena cena nafte ne može se uzeti zdravo za gotovo, a presudan faktor bi mogao da bude razvoj sukoba na Bliskom Istoku i u Ukrajini, upozorava Miodrag Kapor, profesor na Univerzitetu Siton Hol u američkom Nju Džerziju.

„Geopolitika je malo problematična i nepredvidiva, a od nje najviše trenutno zavisi kretanje nafte", dodaje.


Možda će vam i ova priča biti zanimljiva:


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

(BBC News, 10.25.2023)

BBC News

Povezane vesti »

Ključne reči

Najnovije vesti »