Kreativnu dušu Ljubljane čine mnogi stvaraoci, a među njima i dve beograđanke: Evo kako Jelena i Marina utiču na umetnost Slovenije
Blic pre 3 sata

Sedim na vrhu Nebotičnika, Ljubljanske ikone, koji je delo arhitekte Vladimira Šubica, i gledam u grad ispod sebe. Ova kafana sa najlepšim pogledom nekada je bila magnet za boeme i umetnike, među kojima je i pesnik Gregor Strniša, koji je napisao poetski tekst za Orion, jednu od najlepših slovenačkih pesama: „Za hiljadu godina, kada nas više ne bude... biće opet kao večeras.“
Stih koji se čuvao generacijama i nosi sa sobom svojevrsnu melanholiju o prolaznosti vremena, ali i svedočanstvo o stvaralačkoj snazi koja prolazi kroz vreme. Kada razmišljam o kreativnosti, mislim na tajanstvenu vezu između umetnika i muze, na kojoj se zasniva istorija umetnosti. Nije slučajno što na glavnom trgu našeg grada ne stoji vojskovođa, već statua pesnika Fransa Prešerna, koji gleda u prozor kuće svoje muze, Primikove Julije. Uvek su me intrigirali oni