BBC vesti na srpskom

Rusija i Ukrajina dogovorile razmenu zarobljenika na pregovorima u Istanbulu

Predsednik Ukrajine je na mirovne pregovore u Istanbul poslao delegaciju na visokom nivou, koju je predvodio ministar odbrane, uprkos tome što je Rusija poslala delegaciju zvaničnika nižeg ranga.

BBC News pre 7 sati
Delegacije Rusije u Ukrajine u Istanbulu, na prvim pregovorima opd marta 2022. godine
Reuters
Delegacije Rusije u Ukrajine u Istanbulu, na prvim pregovorima od marta 2022. godine

Kijev i Moskva su seli za pregovarački sto prvi put od marta 2022. godine, neposredno posle početka invazije Rusije na Ukrajinu.

Između delegacija u petak nije bilo rukovanja pre početka sastanka.

Ipak, dogovorena je razmena po hiljadu zarobljenika sa obe strane, potvrdili su šefovi delegacija obe zemlje.

„Razgovarali smo o prekidu vatre i razmeni (zarobljenika). Rezultat je razmena po 1.000 ljudi. To je rezultat našeg sastanka", rekao je ministar odbrane Ukrajine Rustem Umerov.

Delegacije su razgovarale i o potencijalnom sastanku između predsednika dve zemlje, a Umerov je naglasio da će uskoro biti objavljeno saopštenje o mogućoj novoj rundi razgovora.

„Razmatrani su i svi modaliteti" prekida vatre, dodao je ministar odbrane Ukrajine posle višesatnog sastanka.

Rusija je zadovoljna razgovorima i „spremna je da nastavi" komunikaciju, rekao je Vladimir Medinski, šef delegacije.

„Složili smo se da će svaka strana predstaviti svoju viziju mogućeg budućeg prekida vatre", dodao je.

Potvrdio je da je ukrajinska strana tražila direktne razgovore predsednika dve zemlje.

„Primili smo ovaj zahtev k znanju", rekao je Medinski.

Otvarajući sastanak u Istanbulu, turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan rekao je u petak ujutru da je od ključne važnosti da se do primirja dođe što je pre moguće.

Svakim danom gubi se sve više života i obe strane moraju da iskoriste priliku koju pružaju ovi razgovori, rekao je.

Pre sastanka iz delegacije Ukrajine je rečeno da im je prioritet postizanje trajnog bezuslovnog prekida vatre i da je Kijev spreman za mir.

Polovina ukrajinske delegacije je bila u maskirnoj vojnoj uniformi.

Ukrajinska delegacija u Istanbulu
Dmytro Vlasov/BBC
Ukrajinska delegacija u Istanbulu, polovina članova je u maskirnoj vojnoj uniformi

U petak, pre mirovnih pregovora, održan je trilateralni sastanak Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Turske i Ukrajine u palati Dolmabahče u Istanbulu.

Pored državnog sekretara SAD Marka Rubija bio je i izaslanik Donalda Trampa za Ukrajinu, general Kit Kelog.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha, kao i Andrij Jermak, šef kancelarije Zelenskog, predvodili su ukrajinsku delegaciju.

Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan bio je domaćin i ovog sastanka.

Spekulisalo se da bi na sastanku u Istanbulu mogli da se sretnu predsednici Ukrajine i Rusije, ali su ipak poslali delegacije.

Ukrajinsku delegaciju predvodio je ministar odbrane, uprkos nižem rangu zvaničnika ruske delegacije, na čijem čelu su bili savetnik predsednika i dvojica zamenika ministara.

Ruska delegacija u Istanbulu
Dmytro Vlasov/BBC
Članovi delegacije Rusije u Istanbulu tokom razgovora sa Ukrajinom

Prethodno se dan ranije ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski oglasio iz Ankare, gde se sastao sa turskim kolegom Redžepom Erdoganom, odakle je pozvao Putina da se susretnu uživo i razgovaraju.

Zelenski je optužio Moskvu da nema ozbiljne namere da ugovori primirje, a delegaciju Rusije u Istanbulu je opisao kao „zamene koji su upali na mesto glavnih glumaca".

Predsednici Turske i Ukrajine se rukuju okruženi počasnom gardom u Ankari
EPA
Redžep Tajip Erdogan i Vladimir Zelenski sastali su se u Ankari, dok su u Istanbulu održani pregovori delegacija Ukrajine i Rusije
Vladimir Medinski i Hakan Fidan sede u foteljama i poziraju
Arda Kucukkaya/Turkish Foreign Ministry /Handout via REUTERS
Vladimir Medinski i Hakan Fidan su se sreli u četvrtak uveče u Istanbulu

'Ništa dok se Putin i ja ne sretnemo', kaže Tramp

U Antaliji, turskoj luci u Mediteranu, 15. maja je održan sastanak na kom su učestvovale članice NATO, gde se američki šef diplomatije Marko Rubio sastao sa evropskim kolegama.

Rubio je ministre spoljnih poslova evropskih zemalja upoznao sa naporima Donalda Trampa radi postizanja primirja u Ukrajini, dodajući da je uloga Evrope u pregovorima „ključna".

„Nemam velika očekivanja od pregovora u Istanbulu i ne očekujem veliki pomak dok se ne sastanu Putin i Tramp ", rekao je Rubio posle sastanka NATO.

Američki predsednik Donald Tramp, koji je na turneji po Bliskom istoku, sugerisao je isto - da je značajan napredak u mirovnim pregovorima o Ukrajini malo verovatan dok se on i predsednik Putin ne sastanu lično.

„Nije hteo da ide ako ja nisam tamo. Ne verujem da će se išta desiti, sviđalo vam se to ili ne, dok se Putin i ja ne sastanemo, ali moraćemo da rešimo problem, jer previše ljudi umire", rekao je predsednik SAD.

Putin i Zelenski nisu direktno razgovarali od decembra 2019.

Putin je ovog vikenda, posle sastanka Zelenskog i lidera nekolicine zemalja Evropske unije, najvećih saveznika Kijeva, ponovio poziv za razgovore.

Putin je rekao da je Rusija spremna za direktne razgovore sa Ukrajinom prošlog vikenda, posle poziva nekoliko evropskih lidera i Zelenskog iz Kijeva koji su zatražili da Moskva prekine vatru na 30 dana od 12. maja, preteći novim sankcijama u slučaju negativnog odgovora.

Predlažući da pregovori u Istanbulu počnu 15. maja bez preduslova, Putin je faktički odbio ultimatum evropskih lidera i Ukrajine.

nemački kancelar merc, emanuel makron, zele ski, kir starmer, donald tusk
Stefan Rousseau - WPA Pool/Getty Images
Neki lideri zemalja EU traže 30-dnevno primirje, a Putin je potom predložio direktne pregovore Moskve i Kijeva

Zelenski je ranije rekao da su on i Erdogan predložili da se sastanku pridruži i Tramp, što je trebalo da bude dodatni podsticaj Putinu da dođe.

I Tramp je izjavio da je razmatrao mogućnost odlaska u Istanbul.

Tramp je na turneji po Bliskom istoku, a prva stanica mu je, kao i u prvom mandatu, bila Saudijska Arabija.

Posetio je i Ujedinjene Arapske Emirate i Katar.

Zeleski i Putin 2019. godine u Parizu
IAN LANGSDON/POOL/AFP via Getty Images
Zeleski i Putin 2019. godine u Parizu

Rusija je otpočela invazija na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.

Tokom više od tri godine rata, stradale su desetine hiljada ljudi, milioni su raseljeni, a mnogi gradovi razrušeni.

Koliko je vojnika poginulo na obe strane nije poznato, jer ni Rusija ni Ukrajina ne saopštavaju gubitke.

Strani posmatrači procenjuju da je poginulo desetine hiljada vojnika na obe strane, a isto toliko je i ranjenih i trajno hendikepiranih.

BBC na ruskom jeziku, u saradnji sa nezavisnom medijskom kućom Mediazona i timom volontera, identifikovao je imena 106.745 ruskih vojnika koji su poginuli tokom rata, na osnovu javno dostupnih podataka sa ruskih groblja, vojnih spomenika i iz umrlica.

Neprijateljstva Rusije i Ukrajine traju više od deceniju.

Rusija je 2014. godine anektirala poluostrvo Krim, a tokom rata koji je u toku zauzela je oko 20 odsto teritorije Ukrajine.

Putin je četiri ukrajinska regiona: Donjeck, Lugansk (oba u Donbasu), Zaporožje i Herson još pre nekoliko godina proglasio za novu rusku teritoriju.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

(BBC News, 05.16.2025)

BBC News

Pročitajte još

Ključne reči

Svet, najnovije vesti »