BBC vesti na srpskom

Nacrt zakona o dobrobiti životinja: Šta bi moglo da se promeni za napuštene pse

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je radnu verziju Nacrta zakona o dobrobiti životinja. Šta bi sve moglo da bude sporno?

BBC News pre 2 sata  |  Kristina Kljajić - BBC
pas
TAMARA VUKČEVIĆ

Pre nego što krene u jutarnju šetnju, Nađa Stašić u torbu spakuje granule za napuštene pse koje sreće na putu do posla.

„Brinem se i o onima koje nemam prostora da udomim", kaže 26-godišnja zubarka za BBC na srpskom.

Ipak, od kada je objavljen novi predlog Nacrta zakona o dobrobiti životinja kojim bi mogao da se promeni položaj napuštenih, oglednih i životinja na farmi, kod Nađe se pojavio i novi strah.

Ovaj dokument je još na javnoj raspravi i podložan je promenama pre nego što bude pred vladom, a potom i Skupštinom Srbije.

„Bojim se da bi neodgovorniji odnos prema lišavanju života pasa koji ovaj Nacrt propisuje mogao još više da ih ugrozi", priča ona.

Ministarstvo poljoprivrede sredinom avgusta 2025. objavilo je radnu verziju Nacrta zakona o dobrobiti životinja.

„Izmene su brojne, a mislim da mnoge od njih pogoršavaju položaj napuštenih životinja, izostavljaju odgovornost lokalnih samouprava i olakšavaju njihovo ubijanje", kaže Vanja Bajović, profesorka na Pravnom fakultetu u Beogradu za BBC na srpskom.

Aktivisti za zaštitu životinja zatražili su da se predloženi nacrt povuče iz procedure.

„Ono što dodatno budi sumnju u dobronamernost ovih izmena jeste činjenica da se proces odvija netransparentno, nije objavljen tim stručnjaka koji su radili na izmenama.

„Sve se dešava u sred letnje sezone godišnjih odmora i ostavljen je prilično kratak rok za podnošenje primedbi", objašnjava Jelena Banac, iz opozicione političke organizacije Kreni-Promeni.

Dokument je „usklađen sa preporukama Svetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH), kao i sa evropskim konvencijama koje se tiču dobrobiti životinja", piše u saopštenju Ministarstva poljoprivrede.

Odbacuju kao „neosnovane" tvrdnje da je Nacrt zakona štetan i protivan interesima životinja.

„Namera Ministarstva je upravo da se oblast dobrobiti životinja uredi na najbolji način", kažu.

Koje su kazne za napuštanje životinja?

Nađa je do sada usvojila devet pasa.

Samo jednog je, kaže, dobila na poklon od roditelja kada je bila tinejdžerka.

„Sve ostale sam nalazila u najstrašnijim uslovima - u kutijama, na ulici, pored drugih uginulih životinja", priseća se.

Za napuštanje životinja, prema nacrtu zakona, zaprećena je novčana kazna od 10.000 dinara ili 5.000, ako se plati u roku od osam dana.

Kazna za ovaj prekršaj u važećem Zakonu je od 5 do 50.000 dinara za privatna lica, od 100.000 do 1.000.000 dinara za pravna.

Taj novi zakon će, pribojava se Bajović, olakšati ljudima da napuštaju pse, jer se ne podstiče sterilizacija, niti odgovorno vlasništvo.

„Onda se ljudima više isplati da napuste životinju, nego da je odvedu u prihvatilište", dodaje.

Predloženo je i ograničavanje broja ljubimaca po domaćinstvu.

Ograničavanje broja pasa i mačaka samo na osnovu kvadrature prostora nema veze sa dobrobiti i obeshrabruje udomljavanje, smatra Marija Cvijetićanin, osnivačica udruženja za pomoć i brigu o životinjama Ventura.

To bi obesmislio godine truda udruženja i pojedinaca koji na terenu svakodnevno ulažu ogroman napor u spašavanje, lečenje i udomljavanje životinja, objašnjava ona za BBC na srpskom.

„Umesto da se iskustvo sa terena uvaži i ugradi u zakon, ignorišu se stvarni problemi i uvode se rešenja koja mogu dodatno ugroziti životinje i obeshrabriti ljude da im pomognu", dodaje ona.

Sterilizacija i čipovanje

pas i devojka
TAMARA VUKČEVIĆ
Tamara brine o pet napuštenih pasa

Studentkinja Tamara Vukčević mesecima brine o psima koji su se nastanili u dvorištu muzeja u Vrnjačkoj Banji, mestu u centralnoj Srbiji.

„Ja sam im stalno nosila hranu i mazila ih, igrala se sa njima.

„Ljudi koji žive u blizini su ih čipovali i sterilisali, stavili im i ogrlice, da bismo bili sigurni da ih šinterske službe neće odvesti", kaže ona za BBC na srpskom.

Ali novi zakon, mogao bi da promeni njihov status, smatra Bajović.

Lokalne samouprave godinama izdvajaju značajne sume novca za nadoknadu štete od ujeda napuštenih pasa.

Novi zakon uopšte ne predviđa sterilizaciju kao obaveznu meru, a problem napuštenih pasa rešava tako što se za prekršaj napuštanja životinja izriče niska novčana kazna, kaže Bajović.

Ni čipovanje pasa nije predviđeno, a u nacrtu piše da će biti regulisano posebnim zakonom.

Do sada je Pravilnik o obeležavanju pasa i mačaka propisivao da svaki pas ili mačka moraju da budu čipovani.

Mnogi ljudi nemaju svest o tome da je to njihova zakonska obaveza, kaže Tatjana Laketa iz inicijative Tražim zauvek dom.

„Ljudi često ostave psa na ulici, bez ikakvih zakonskih posledica“, dodaje ona za BBC na srpskom.

Proširuje se mogućnost ubijanja životinja

Nacrtom zakona predviđeno je da se životinja može usmrtiti ukoliko je povređena, neizlečivo bolesna ili joj zbog starosti otkazuju životne funkcije, za šta je potrebno mišljenje veterinara.

Potvrda veterinara nije potrebna ako je u pitanju uspavljivanje kako bi se sprečilo širenje zaraznih bolesti, ni prilikom prevencije i kontrole bolesti.

Ovo otvara širok prostor za zloupotrebe - neka prihvatilišta bi, pozivajući se na sumnju, mogla da usmrte životinje bez adekvatnih provera, dodaje Bajović.

Nacrt zakona propisuje i mogućnost takozvane depopulacije, o kojoj odlučuje ministar poljoprivrede.

„Problem je što se ne precizira na koje se životinje odnosi, pa se takva odredba može tumačiti i kao dozvola za masovno usmrćivanje pasa i mačaka, a ne samo glodara ili drugih vrsta", kaže profesorka Bajović.

„I do sada smo imali problema sa nesankcionisanim ubijanjima životinja, vlasničkih ili napuštenih", objašnjava Laketa.

Nedaće napuštenih životinja traju decenijama i ne mogu da se reše bez sistemske sterilizacije i odgovornog vlasništva, dodaje ona.

Životinju može da ubije samo veterinar ili veterinarski tehničar pod nadzorom veterinara ili drugo obučeno lice pod nadzorom veterinara, osim u slučajevima kada je ugrožena bezbednost ljudi i životinja, piše u nacrtu.

Državna prihvatilišta van kontole

Provera prostora, opreme, vođenja evidencije i očuvanju dobrobiti kod životinja u registrovanim prihvatilištima za pse do sada je kontrolisao veterinarski inspektor.

„Po važećem zakonu, ovi objekti služe za smeštaj životinja i za pružanje veterinarske nege.

„U novom nacrtu, zakonodavac briše poslednju odrednicu, što znači da prihvatilišta služe samo za smeštaj, pa u državnim neće morati da postoji veterinar, a lokalne samouprave same će kontrolisati sopstveni rad", objašnjava Bajović.

Jedinice lokalnih samouprava su imale obavezu da osnuju službe zoohigijene i prihvatilišta za napuštene životinje na sopstvenoj teritoriji, prema Zakonu o dobrobiti životinja i Zakonu o veterinarstvu.

Veliki broj opština ovu obavezu nije ispunio ni 10 godina od stupanja na snagu ovih propisa i za to nije snosio nikakvu odgovornost, ukazuje Bajović.

Ovim nacrtom se te prakse legalizuju, ističe.

U Srbiji trenutno ima 126 registrovanih prihvatilišta za pse, dok se tačan broj nelegalnih ne zna.

Ministarstvo poljoprivrede donelo je Pravilnik o uslovima koja prihvatilišta moraju da ispunjavaju, međutim u njemu nema nijedne kaznene odredbe, ukazuje Bajović.

To znači da su propisani „samo standardi koje bi trebalo da ispunjavaju, ali nema sankcija za kršenje tih odredbi".

„Jedina posledica je da prihvatilište koje ne ispunjava propisane uslove ne može da bude upisano u zvanični Registar prihvatilišta Uprave za veterinu.

„Imajući u vidu mali broj prihvatilišta upisanih u Registar, velika većina funkcioniše mimo zakonskih odredbi", dodaje ona.

psi u prihvatilištu
Reuters

Šta je sa oglednim životinjama?

Daleko od ulica i prihvatilišta, u kavezima i laboratorijama, miševi, pacovi, zečevi čekaju red za ogledna testiranja.

Pitanje životinja koje se mogu koristiti u ogledima, u domaćem pravu regulisano je zakonskim i podzakonskim propisima.

Predviđeno je da se u ogledima ne mogu koristiti napuštene životinje niti iz prihvatilišta, već samo one uzgajane u tu svrhu.

Izmenom zakona može da se stvori prostor za zloupotrebe, smatra profesorka Bajović.

Iako je, prema nacrtu, zabranjeno korišćenje napuštenih pasa i mačaka i životinja iz prihvatilišta u eksperimentima, status snabdevača oglednih životinja omogućava zaobilaženje zabrane, objašnjava ona.

Uzgajanje oglednih životinja mogu da obavljaju oni koje je Ministarstvo poljoprivrede za to ovlastilo, pod uslovom da su upisani u registar.

To bi značilo da „azil ili privatna firma može da prijavi da ispunjava tehničke uslove za smeštaj, obuku i veterinarski nadzor i Ministarstvo je upiše u registar snabdevača."

Snabdevač može da prikaže da su u pitanju „životinje iz sopstvenog vlasništva", dodaje Bajović.

Tako je teško utvrditi da li su životinje zaista „napuštene" ili „uzgojene za naučne svrhe“, jer se ne predlaže postojanje obavezne baza podataka za poreklo svake životinje namenjene eksperimentima, zaključuje Bajović.

Tamara Vukčević i Nađa Stašić kažu da će nastaviti da brinu o napuštenim životinjama u gradovima kojima žive.

„Oni spavaju na ulicama tokom hladnoće, mraza i velikih vrućina, gladni i žedni, ostavljeni od vlasnika.

„Imaju samo nas i baš zato moramo da budemo odgovorni prema njima", kaže Vukčević.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

(BBC News, 09.12.2025)

BBC News

Povezane vesti »

Ključne reči

Društvo, najnovije vesti »