Novi film Nirnberg o psihijatru koji je analizirao Hermana Geringa

Nekada zapostavljeni vojni psihijatar zadužen za analizu linosti i ponašanja Hermana Geringa - dogovorenog naslednika Adolfa Hitlera i drugih nacista optuženih za ratne zločine dobija pažnju koju je tražio za života.
Film "Nirnberg" (Nuremberg) u kojem glumi Rasel Krou kao Gering, fokusira se na razgovore nacističkog vojnog komandanta sa doktorom Daglasom M. Kelijem, koga igra Rami Malek.
Kelijev zadatak je bio da utvrdi da li su Gering i više od 20 drugih nacističkih zvaničnika zarobljenih na kraju Drugog svetskog rata bili sposobni da se pojave na suđenju u Nirnbergu 1945-46. godine.
Film je režirao Džejms Vanderbilt, a zasnovan je na knjizi "Nacista i psihijatar" (The Nazi and the Psychiatrist) iz 2013. godine Džeka El-Haja (Jack El-Hai) koji je pomogao Vanderbiltu da napiše scenario.
Kroz mnoge sate u objektima u Luksemburgu i Nirnbergu Kelija naizmenično zaposeda i plaši čovek poznat po ulozi u pokušaju nacista da osvoje Evropu i veći deo sveta. Gering se ispostavlja kao neočekivano dobar i pametan društvo, ali ne i ubedljiv u svojoj tvrdnji da nije znao ništa o Hitlerovim najgorim zločinima i da mu je bilo stalo samo do toga da vrati Nemačkoj veličinu posle njenog ponižavajućeg poraza u Prvom svetskom ratu.
Keli, ambiciozan i odlučan čovek koji je sebi oduzeo život 1958. godine, možda nikada ne bi inspirisao veliku holivudsku produkciju da se njegovo ime nije pojavilo dok je El-Haj radio na prethodnoj knjizi. Dok je pisao o doktoru Volteru Frimenu koji je pomogao da lobotomija postane uobičajeni tretman, El-Haj je naišao na susret Frimena i Kelija na skupu Američkog psihijatrijskog udruženja krajem 1930-ih.
"Ono što je Frimena pogodilo kod Kelija jeste to što Keli nije bio tamo da predstavi rad ili uradi bilo šta slično. Bio je tamo da izvede magičnu predstavu na sceni kako bi zabavio sve svoje kolege psihijatre", rekao je El-Haj za Asošijejted pres. "Zato sam nekoliko godina pošto sam završio 'Lobotomiju', odlučio da saznam šta mogu o priči dr Kelija", objasnio je on.
El-Haj je stupio u kontakt sa Kelijevim najstarijim sinom, Dagom, koji mu je omogućio pristup riznici očeve arhive - 15 kutija koje su sadržale sve, od medicinskih kartona do paketa kolačića koje je nacistički vođa Rudolf Hes odbio da jede iz straha da su otrovani.
U delu "Nacista i psihijatar", El-Haj prati Kelijev život od njegovog uspona u psihijatrijskoj profesiji kroz kontroverze godina posle povratka kući iz Evrope, počevši od njegove tvrdnje da u SAD ima ljudi koji bi, da bi stekli moć, "spremno prešli preko leševa polovine Amerikanaca".
Kao profesor Kriminologije na Univerzitetu Kalifornije u Berkliju, Keli je bio šoumen u učionici koji je pričao viceve, crtao složene crteže i izvodio magične trikove. Kao konsultant policijske uprave Berklija, otvoreno je dovodio u pitanje kompetentnost policajaca i na kraju ga je pratio FBI koji ga je sumnjičio za političku subverziju. Držao je predavanja širom SAD i objavio knjigu o svojim ratnim nalazima, "22 ćelije u Nirnbergu" koja je prodata u malom broju primeraka i odavno se ne štampa.
Njegova smrt je bila kao odjek samoubistvaGeringa koji je 12 godina ranije progutao pilulu cijanida koju je sakrio u svojoj ćeliji. Geringov život je završen u tajnosti, a Kelijev pred njegovom porodicom. Nakon glasne svađe sa suprugom, odjurio je uz stepenice u svoju radnu sobu, vratio se sa kapsulom cijanida u ruci i viknuo: "Ne moram više ovo da trpim!". Keli nije ostavio nikakvo objašnjenje. Njegov sin, prema El-Haju, verovao je da su ga savladale "emocije i unutrašnji bol".
Tokom nedavnog intervjua za Asošijejted pres, El-Haj je govorio o Kelijevim nalazima, paralelama između Kelija i Geringa i zašto veruje da je ta priča i sada aktiulena.
El-Haj je rekao u intervjuu da je jedno od Kelijevih centralnih pitanja bilo da li su ti ljudi koji su svi bili optuženi na prvom Nirnberškom suđenju, imali slične psihijatrijske poremećaje, bolesti, osobine ličnosti. Keli je, na svoje razočaranje, otkrio da nisu - niko od njih, sa mogućim izuzetkom vođe Nemačkog radničkog fronta Roberta Leja, koji je izvršio samoubistvo pre suđenja.
Svakako su imali neuroze, ali to ima mnogi ljudi koji normalno funkcionišu. To je Kelija uplašilo i navelo ga da poveruje da takvih ljudi ima u stanovništvu u daleko većem broju nego što se veruje.
Svi ti nacisti su bili verovali da cilj opravdava sredstva, a većina je težila vlasrti što im je bilo važnije od ideologije. Tako su se vezali za nacističku ideologiju koja im je omogućavala da se uzdignu i zgaze svakoga ko im se nađe na putu.
El-Haj je rekao da je po Keliju među njima bilo vrlo malo kajanja. Želeli su da se prema njemu postupa kao prema šefu države, što je i Gwering smatrao. Rekao je nekima od svojih saoptuženih: "Ne brinite, uskoro će biti naših spomenika širom Nemačke".
Autor knjige je rekao da su smtarali da je vešanje koje ikh je očekivalo bilo metodo pogubljenja za običnog kriminalca. Tako je Keli primetio da je trovanjem neposredno pre pogubljenja Gering "stavio prst u oko" američkim vlastima.
"Nećete sa mnom uraditi ono što želite", kao da je poručio Gering, a to je zaista odjeknulo kod Kelija.
Kao rezultat sudskih scena u drugoj polovini filma, Gering gubi mnogo sjaja, kao što se i dogodilo na suđenju.
"Kada sam pisao knjigu", rekao je El-Haj, "često sam razgovarao sa sinom doktora Kelija, Dagom, kako li im je moralo biti zajedno u zatvorskoj ćeliji, i uvek smo ih u šali karakterisali kao King Konga protiv Godzile. Obojica su bili egomanijaci. Obojica su bili apsolutno sigurni u svoju ispravnost. I obojica su u društvu bili šarmantni i veoma inteligentni".
El-Haj je rekao za AP da je od početka bio zadovoljan pristupom Džejmsa Vanderbilta: "Kad god bi mi poslao nacrt scenarija, nisam smatrao da je moj posao da nalazim netačnosti i stvari koje nisu bile činjenične. Znam da su filmovi drugačiji od knjiga i da ono što knjigu čini dobrom nije isto što i ono što film čini dobrim".
"I tako, ono što smo na kraju dobili u 'Nirnbergu' mislim da jeste film koji je uglavnom činjeničan, i što je još važnije, prenosi poruke koje su veoma bliske porukama u mojoj knjizi", kazao je on.
Poruka Daglasa Kelija bila je da je nacizam, fašizam, ili kako se god to naziva, uvek imao potencijal da oživi u SAD - "on je to odmah video kada se vratio iz Evrope, i svakako je to sada lakše pronaći", rekao je El-Haj.
(Beta, 06.11.2025)










