Stanislav Lem: čovekova (ne)moć komunikacije
RTS 24.04.2016

Kada se povede reč o naučnoj fantastici, često se pomišlja na književnost koja je površna, lišena naročite umetničke vrednosti i namenjena prevashodno zabavi. Među primerima koji svedoče da je takvo gledište isuviše uprošćeno, pa i nepravično, posebno mesto zauzimaju dela velikog poljskog pisca, filozofa i teoretičara nauke Stanislava Lema.
Stanislav Lem rođen je 1921. godine u Lavovu, u Ukrajini (tadašnjoj istočnoj Poljskoj). Njegov otac, vojni lekar, posedovao je bogatu biblioteku koja je sinu, ʼod malih noguʼ strastvenom čitaocu, približila uzbudljive svetove ljudske misli. Početak Drugog svetskog rata i sovjetska, a zatim nacistička nemačka okupacija rodnog grada omeli su ga u tek započetim studijama. Budući da je porodica Lem imala i jevrejske korene, preživela je