Kakvi su, zapravo, odnosi Srbije i Vatikana
Buka oko moguće papine posete ništa novo, kažu stručnjaci.
Dok mediji pišu o suprotstavljenim stavovima crkve i Ministartsva spoljnih poslova, nakon posete državnog sekretara Vatikana Srbiji, stručnjaci objašnjavaju da je u pitanju još jedan „politički balon".
Državni sektretar Vatikana Pjetro Parolin razgovarao je prošle nedelje u Beogradu sa patrijarhom Irinejom i vrhom države nakon čega je patrijarh izjavio da „nije vreme" za papinu posetu.
Nakon sastanaka sa predsednikom Vučićem, predsednicom vlade Brnabić i patrijarhom Srpske pravoslavne crkve (SPC) malo se moglo čuti o temi razgovora, a više o potencijalnoj poseti pape Franje i tome da li bi mu Srbija priredila gostoprimstvo.
Dok je ministar inostranih poslova Ivica Dačić pozdravio potencijalnu posetu, partijarh Irinej je medijima rekao da o poseti nisu razgovarali, a njoj nije ni vreme.
„Nesretne, jadne geopolitičke igre"
Etičar Slobodan Sadžakov za BBC podseća da se javnost u Srbiji svakih par godina bavi potencijalnim dolaskom pape.
„Pravo pitanje je da li papa ima nameru da dođe. U srpskoj javnosti se to predstavlja kao da je papa toliko gorljivo zainteresovan da dođe u Srbiju, a mi mu ne damo", kaže.
Sadžakov smatra da su mediji ti koji često od potencijalne posete pape prave ekskluzivnu temu.
„Imali smo slične priče i 2015. godine, kada se tadašnji predsednik Nikolić uključio u priču i pokušao da dobije političke poene. Poseta pape je daleko, ništa se tu ne dešava".
Kurs isterivanja đavola sve popularniji
Orban i Vučić otvaraju sinagogu
Ove godine, ministar inostranih poslova Ivica Dačić rekao je medijima da smatra da je u interesu Srbije poseta pape, naročito u kontekstu nepriznavanja Kosova.
„Papa se time u suštini ne meša, niti je to njegov posao. To su nesretne, jadne geopolitičke priče u kojima se naši političari uopšte ne snalaze, gde se hvataju kao davljenik za slamku i puštaju svoje probne balone", smatra Sadžakov.
On smatra da je najznačajnije pitanje nametanja SPC-a koja ovakvim izjavama šalje poruku da je ona najrelevantnija da odlučuje o tome da li papa može, ili ne može da dođe.
„SPC se nametnula kao neko od koga poseta zavisi, a pozadina toga su nedefinisini kriterijumi sekularizacije u Srbiji. Jedna crkva ne može, striktno gledano, zabranjivati dolazak bilo kog zvaničnika", kaže Sadžakov.
Srbija i Vatikan
Sadžakov podseća da je glavna odlika odnosa SPC i Vatikana nejednakost snaga.
„Vatikan je centar jedne velike verske koncesije i veliki izvor moći, a SPC je izvor moći na jako manjem području, samo je jedna od pravoslavnih crkava", kaže.
Odnos Srbije i Vatikana u poslednjih nekoliko decenija obeležili su:
- Optužbe o upletenosti Vatikana u rat na prostoru bivše Jugoslavije i podrška Hrvatskoj
- Nepriznavanje Kosova
- Pozivanje na prošlost i zločine u Jasenovcu
- Kanonizacija Alojzija Stepnica
Najveća saradnja Srbije i Vatikana ostvarena je učešćem SPC-a u pregovorima o kanonizaciji Stepinca.
Sadžakov upozorava da čak i bliska saradnja može biti preokrenuta i iskorišćena za dobijanje političkih tenzija i stvaranje tenzije.
„Već dve godine imamo neku vrstu saradnje i jedan od rezultata, bez obzira na ishod, može da bude nova tenzija i nove razmirice, kao i lov u mutnom političara".
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
(BBC News, 07.03.2018)