BBC vesti na srpskom

Skupština RS: Traži se novi izveštaj o Srebrenici

Skupština odbacila 14 godina star izveštaj o Srebrenici i traž novi, dok predsednik RS tvrdi da je reč o „dogovorenoj tragediji“ u cilju satanizacije Srba.

BBC News 14.08.2018  |  Dejan Anastasijević - BBC novi
Milorad Dodik
Getty Images
„Nije bilo genocida" - Milorad Dodik

Narodna skupština Republike Srpske danas je na zahtev Milorada Dodika većinom glasova odbacila izveštaj o Srebrenici koji je pre 14 godina sastavila specijalna vladina komisija.

Skupština RS je zatražila formiranje nove komisije, sa ciljem da se „utvrdi puna istina" koja bi uključila i srpske žrtve, kojih je po Dodiku samo u Podrinju bilo više od 2,000, kao i novi izveštaj.

Dodik je u uvodnom govoru na vanrednoj sednici Skupštine izjavio da se u Srebrenici dogodila „dogovorena tragedija s ciljem satanizacije Srba" i da se „teza o genocidu nad muslimanima Bošnjacima pojavila na početku sukoba, o tome postoje brojni dokumenti".

Srebrenica pred godišnjicu masakra

Srebrenica: Lekcije iz istorije na 18. Maršu mira

Dodik sada tvrdi da je stara komisija radila pod pritiskom međunarodne zajedice kako bi se Srbi satanizovali i naknadno opravdala NATO intervencija zbog Kosova iz 1999.

Sem toga, on je rekao da je broj stradalih Bošnjaka u izveštaju višestruko uvećan, dok su srpske žrtve ignorisane.

Dva međunarodna suda - Krivični sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji i Međunarodni sud pravde - okvalifikovla su zločin u Srebrenici kao genocid nad Bošnjacima.

Šta sadrži stari izveštaj o Srebrenici

Komisiju za događaje u i oko Srebrenice od 9. do 19. jula 1995. formirala je Vlada RS u decembru 2003. godine, na inicijativu tadašnjeg Visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Pedija Ešdauna.

U to vreme je premijer RS bio Dragan Mikarević, a predsednik Dragan Čavić. Dodik je bio u opoziciji.

Komisija je imala sedam članova - pet je imenovala Vlada, a dvojicu - jednog Bošnjaka i jednog međunarodnog stručnjaka - odabrao je Ešdaun. Komisija je, i pored brojnih teškoća i opstrukcije, podnela obiman izveštaj koji je Vlada RS usvojila.

U izveštaju se, između ostalog, konstatuje da je u Srebrenici u periodu od 10. - 19. jula 1995 „likvidirano više hiljada Bošnjaka, na način koji predstavlja teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava".

Ratko Mladić na izricvanju presude u Hagu
Getty Images
General Ratko Mladić je 2017. osuđen na doživotnu robiju zbog genocida u Srebrenici

Iako nije direktno ocenila ovaj zločin kao genocid, Komisija se pozvala na pravosnažnu presudu haškog Tribunala generalu Radosklavu Krstiću, koji je osuđen za pomaganje u genocidu.

U međuvremenu su zbog istog zločina osuđeni i ratni predsednik RS Radovan Karadžić i vojni komandant Ratko Mladić, prvi na 40 godina zatvora, a drugi doživotno.

Čavić je nakon usvajanja izveštaja iz 2004. izjavio: „Najprije kao čovjek i Srbin, a onda kao otac brat i sin, a tek onda kao predsjednik RS moram reći da je ovih devet dana jula srebreničke tragedije crna strana istorije srpskog naroda."

„Učesnici ovog zločina ne mogu se opravdati nikome i ničim. Onaj koji je činio ovakav zločin i pri tome se možda pozivao na narod kome pripada po imenu i prezimenu činio je zločin i prema vlastitome narodu", rekao je u televizijskom obraćanju građanima RS.

Spisak za optužnicu

Komisija je sastavila bazu podataka o žrtvama - ukupno 8,472 ubijenih i nestalih - koji su u izveštaju navedeni imenom i prezimenom.

Naveden je i spisak svih jedinica pod Mladićevom komandom koje su učestvovale u operaciji, uključujući i paravojne formacije iz Srbije, među kojima su „Škorpioni" i „Crvene beretke".

Majke Srebrenice
Getty Images
U potrazi za pravdom - Majke Srebrenice

Na osnovu ovog spiska, koji sadrži i imena pripadnika tih jedinica, predstavnica Majki Srebrenice je nedavno nemačkim vlastima predala listu od 22,000 srpskih boraca, uz zahtev da ih Nemačka, u skladu sa međunarodnim pravom, locira i optuži za učešće u genocidu.

Dodik je ovaj potez ocenio kao „iživljavanje" i dodao da je upravo taj spisak jedan od glavnih razloga što je sazvao vanrednu sednicu.

Današnjoj sednici ne prisustvuju narodni poslanici iz redova Bošnjaka i Hrvata, a učešće su odbila petorica članova prvobitne Komisije iz RS.

Poslanici opozicije ocenili su da je Dodikova inicijativa politička manipulacija koja treba da mu donese poene pred opšte izbor u Bosni, zakazane za oktobar.

Takođe su ukazali da je sednica pravno neobavezujuća i nepotrebna, jer Narodna skupština RS nikada nije ni razmatrala izveštaj iz 2004, već ga je usvojila Vlada, koja je stoga jedina nadležna da ga poništi.

`


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

(BBC News, 08.14.2018)

BBC News

Povezane vesti »

Ključne reči

Komentari

Balkan, najnovije vesti »