BBC vesti na srpskom

Protesti u Srbiji, Tirani, Podgorici i Banjaluci - počinje li Balkansko proleće

Svaka država muči svoju muku, ali je građansko nezadovoljstvo vladajućim elitama zajedničko svima.

BBC News 22.02.2019
Građani Beograda u šetnji, 22. decembra 2018.
BBC
Treći protest #1od5miliona u Beogradu

Do Arapskog, svako proleće imalo je pozitivan predznak.

Najpoznatije u Srbiji bilo je Beogradsko - muzički festival.

Danas, mesec dana pre kalendarskog dočeka, pominje se novo - Balkansko proleće.

Protesti #1od5miliona širom Srbije organizuju se već jedanaest nedelja, a u Banjaluci jedanaest meseci građani traže „Pravdu za Davida".

Opozicija u Tirani zahteva smenu vlasti i ostavku premijera Edija Rame, dok građani Podgorice traže promene u pravosuđu i na vrhu vlasti.

Svima je zajedničko da protestuju protiv vlasti, ali demonstrante ne predvodi uvek opozicija.

U Crnoj Gori organizatori protesta „97.000-odupri se" podvlače da nijedan opozicioni vođa nije u njihovom timu. Oni su od početka februara dva puta šetali crnogorskim glavnim gradom, zahtevajući odlazak kompletne vladajuće strukture i izgradnju slobodnog, građanskog društva.

Denis Mekić iz ovog pokreta ističe da svi mogu da dođu na proteste kao građani, ali da bi u postojećoj društvenoj i političkoj atmosferi stranački interesi bili „neukusni".

Crna Gora: Afera „koverta"

Povod za njihovo prvo okupljanje, kaže, bila je afera „koverta".

Podgoričani traže slobodu Javnog servisa Crne Gore
Marko Ilić/97.000oduprise/BBC
Gušenje slobode medija jedna je od najčešćih zamerki građana, Podgorica, februar 2019.

Afera je vezana za snimak u kome se vidi generalni sekretar predsedništva Crne Gore Slavoljub Stijepović kako preuzima kovertu, navodno punu novca, od vlasnika „Atlas grupe" Duška Kneževića.

Pare su, navodno, bile namenjene kupovini glasova na izborima, a sve po nalogu sadašnjeg predsednika Crne Gore Mila Đukanovića, tvrdi Mekić.

Autentičnost snimka niko od aktera nije osporio, ali negiraju „obrazloženje".

Specijalni tužilac Crne Gore Milivoje Katnić je novinarima potvrdio da njegova kancelarija vodi postupak protiv Kneževića za krivična dela pranja novca i stvaranje kriminalne organizacije. Stijepović se tereti da je pomagao u pranju novca.

„U toj koverti je bilo 97.500 evra, a smatramo da je tačno toliko i razloga, za 30 godina vladavine Demokratske partije socijalista, da građani Crne Gore konačno dignu glas i ujedine se protiv korumpirane vlasti", ističe Mekić.

„Bilo je desetak hiljada ljudi, ali umesto licitiranja brojkama, volimo da kažemo da nas je bilo tačno 9.700, te da je vrednost one koverte devalvirala na samo 10 evra".

Na drugom okupljanju zatražili su ostavke direktora Agencije za sprečavanje korupcije, Specijalnog i Vrhovnog državnog tužioca, premijera i predsednika Crne Gore.

Podgoričani okupljni na antivladinim protestima, februar 2019.
Marko Ilić/97.000oduprise/BBC
Protesti u Podgorici pod nazivom „97.000-odupri se" održani su dva puta dosad, februar 2019.

Jovana Janjušević iz Podgorice za BBC kaže da podržava proteste i da se konačno stvorila „kritična masa koja rađa nadu u promene".

„Za svoje 34 godine, ne pamtim drugu partiju na vlasti. Sada šetnje organizuju pravi ljudi i verujem da će uspeti, iako vlast pokušava da ih ocrni i devalvira."

Janjušević napominje da je „vladavina prava u Crnoj Gori sporna i za Evropsku komisiju."

„To nije samo subjektivna ocena šačice građana."

Đukanović je, gostujući u emisiji „Ukrštene reči" na TV Prva, ocenio da afera u vezi sa vlasnikom „Atlas grupe" ima dva cilja - prvi je da se „odbegli tajkun zaštiti od evidentne krivične odgovornosti".

On nije porekao da je Knežević bio jedan od donatora njegove partije, ali je demantovao da se prethodno s njim o tome konsultovao.

Drugi i važniji cilj je, tvrdi Đukanović, pokušaj da afera izazove ulične proteste, odnosno smenu vlasti na ulici.

Predsednik Crne Gore nema nameru da podnese ostavku, „ne zato što je vlastoljubiv, već zbog kontinuiteta borbe za vrednosti".

Albanija: Trgovina drogom i Ramina arogancija

Istu poruku za demonstrante i opoziciju ima i albanski premijer Edi Rama.

Hiljade demonstranata, pristalica albanske opozicije, opkolile su u četvrtak zgradu Parlamenta u Tirani tražeći ostavku vlade, javlja agencija Beta.

Protest je počeo paljenjem sveća i polaganjem cveća isred zgrade parlamenta, a poruka ovog performansa je - da je parlament mrtav.

Demonstranti su bacali Molotovljeve koktele na policiju, koja je uzvratila suzavcem.

Opozicioni poslanici predvođeni Demokratskom partijom desnog centra Ljulzima Baše prethodno su potpisali pisma ostavke iz parlamenta i traže prevremene izbore.

Građanka Tirane Rezarta Kaušaj kaže za BBC da se nada da će protesti opozicije „razmrdati ceo sistem".

„Podržala sam ih, zbog svih skandala koji su se dešavali proteklih godina - korupcija, zloupotrebe položaja, ali i umešanosti visokih funkcionera u trgovinu drogom i organizovani kriminal", kaže Kaušaj.

Iako je zabeležen određeni pomak, Evropska komisija godinama unazad u izveštajima o napretku od Albanije traži da načini ozbiljne korake u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Kaušaj posebno smeta arogancija premijera Rame i njegovih pristalica, koji ignorišu zahteve građana, ili još gore, ismevaju one koji od Vlade očekuju da bude odgovorna prema građanima.

„Protesti prethodnih dana bili najradikalniji, od pada komunizma u Albaniji", napominje novinar iz Tirane Muhamed Veliu za BBC.

„Ključni cilj opozicije je da pokuša da spreči održavanje izbora, jer smatraju da oni neće biti fer i slobodni."

Predlažu, kako kaže, formiranje prelazne vlade, koju bi mogao da vodi neko iz Ramine Socijalističke partije, samo da on ode.

Rama to odbija, ocenjujući da je opoziciono napuštanje parlamenta „loša vest za albansku demokratiju",

„To može biti fatalno za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom ove godine", prenose mediji Ramine reči.

On je opoziciji javno ponudio da razgovaraju, ali ne prihvata pozive za prevremene izbore i formiranje prelaznoj vladi.

Bosna i Hercegovina: Ljudima je muka od nepravde

Od promena u vladajućoj garnituri „preko ulice" u Bosni i Hercegovini odustalo se posle izbora.

Novinar iz Banja Luke Srđan Puhalo za BBC podseća da su protesti „Pravda za Davida", koji traju već 330 dana, počeli kao građanski, bili politički obojeni pred izbore u zemlji i sada ponovo postali građanski.

„U vreme kampanje, dobili su podršku opozicije, što nije nužno loše. Ispostavilo se, međutim, da protesti nisu imali efekat koji je opozicija htela, pa je i njihova zainteresovanost splasla."

Protest David
BBC
David Dragičević nestao je 18. marta 2018. godine, a njegovo telo pronađeno je šest dana kasnije

Na protestima se sada okuplja nekoliko stotina ljudi, dodaje, na platou ispred crkve, jer je na glavnom Trgu Krajine u Banja Luci zabranjeno okupljanje.

„Od kraja decembra i prekidanja famoznog koncerta Harisa Džinovića policija hapsi demonstrante, saslušava, a to potkrepljuje nekim zakonima.

„Vlasti se na taj način obračunavaju sa neistomišljenicima, jer su dovoljno jaki i sve kontrolišu. A opozicija je potpuno razbijena", napominje Puhalo.

Članovi grupe „Slobodni građani Banja Luke" od 9. februara gotovo svako veče pokušavaju da prošetaju gradom, određenom rutom, jer smatraju da su zabrane neosnovane.

U tome ih je dosad sprečavala policija, koja neprestano poziva prisutne da se raziđu ukoliko ne žele da budu privedeni, prenosi portal Kliks.ba.

Puhalo smatra da se ne može govoriti o Balkanskom proleću, jer nema ni ideološke ni organizacione kopče sa ostalim protestima u regionu.

„Ljudima je samo svuda muka od nepravde."

Zahtevi građana kao lik u ogledalu

Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam ističe da su protesti u regionu kao „lik u ogledalu".

„Zajednički imenitelji su autoritarni režimi, korupcija, nedostatak vladavina prava i gušenje slobode medija.

„U svakoj državi regiona vidite i isti odnos vlastodržaca, kojima to ne odgovara".

Vlastima je uvek bolje da građani ćute, uz obrazloženje da ima „velikih, državnih tema, koje su im važnije od naših malih priča i života", kaže on.

Ipak, talas protesta ne bi nazvao „Balkanskim prolećem".

„Arapsko proleće nije bilo proleće, već sumrak. Nedajbože da Balkan liči na to. Od toga smo dobili milione ubijenih i raseljenih, Islamsku državu, migrantsku rutu. A sve to indukovano iz inostranstva, kako bi se došlo do arapske nafte".

Bolje je, kaže, ugledati se na evropske „plišane revolucije" i nenasilne smene vlasti. Međutim, u njima je uvek postojao neki politički kontrapunkt.

„Kada je reč o Srbiji, ne pamtim ni da je 1990-tih bilo demonstracija u toliko gradova. Dobilo je maha, vlast jeste poljuljana, ali pitanje je šta će posle biti", kaže Popov.

„Sve i da Vučića smene, ne postoji jasna alternativa. U opoziciji je čitava papazjanija od ljotićevaca do levice, od Đilasa do Stamatovića. Pre će klijentelistička stranka SNS, poput male bare s puno krokodila, samu sebe urušiti".


Protesti imaju iste uzroke, ali neće ništa promeniti

Erik Gordi, profesor političke sociologije na Univerzitetskom koledžu u Londonu kaže da svaka država ima svoje specifičnosti, ali da im univerzalni uzrok leži u tome što se „građani osećaju izolovano od vladajućih režima, koji su sve više autokratski".

„Deluje da vlasti rade u sopstvenom, a ne u interesu građana".

Ipak, Gordi sumnja da će protesti bilo šta promeniti.

„Protesti su uglavnom uspešni u iskazivanju besa i frustracije naroda, ali opozicione stranke koje su identične vladajućim, čak i u slučaju da dođu na njihova mesta, neće promeniti uzrok građanskog nezadovoljstva", zaključuje Gordi.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

(BBC News, 02.22.2019)

BBC News

Povezane vesti »

Ključne reči

Komentari

Balkan, najnovije vesti »