Poricanje genocida i sloboda govora: O zakonima koji kažnjavaju izražavanje mišljenja o istorijskim činjenicama
RTS 09.08.2021
![Poricanje genocida i sloboda govora: O zakonima koji kažnjavaju izražavanje mišljenja o istorijskim činjenicama](https://nstatic.net/img/logo/s/rts.png)
Odlazeći visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Incko nametnuo je dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida. Donošenje zakona kojim se kažnjava izražavanje mišljenja o istorijskim činjenicama relativno je nov politički fenomen u Evropi, začet tek devedesetih godina 20. veka. Britanski istoričar Timoti Garton Eš je o tome pisao u svojoj knjizi "Sloboda govora" iz koje donosimo odlomak.
U nekim od najliberalnijih evropskih demokratija, u kojima se zakoni primenjuju i slede, postoje značajna pravna ograničenja istorijske rasprave, pa možete otići u zatvor zbog poricanja da su nacisti ubili milione evropskih Jevreja tokom Drugog svetskog rata. Moglo bi se tvrditi da je postojalo opravdanje za kriminalizaciju poricanja holokausta u godinama posle 1945, dok je još moglo biti ozbiljnih strahovanja od povratka nacista u Nemačkoj i Austriji. U stvari,