Krkobabić: Za ljude znanja i veština koji rade u nerazvijenim područjima tri puta veće zarade
Ravnomerni regionalni razvoj i opstanak sela Srbije traže jasno definisanu političku volju, ljude znanja i umeća i mnogo novca, izjavio je danas ministar za brigu o selu Milan Кrkobabić.
On je sumirajući rezultate realizovanih programa Ministarstva za brigu o selu u protekloj godini najavio nove inicijative.
„Za ljude znanja i veština – agronome, tehnologe, veterinare, lekare, stomatologe, a koji su više nego neophodni u nerazvijenim i pograničnim područjima, nužno je obezbediti zarade i do tri puta veće od zarada koje imaju njihove kolege u gradskim sredinama“, rekao je Кrkobabić.O programima Ministarstva govorio je predsednik Akademijskog odbora za selo SANU i kopredsednik Nacionalnog tima za preporod sela Srbije Dragan Škorić, kao i predsednici komisija po programima.
O programu finansijske podrške zadrugama govorila je Zorica Vasiljević, o Programu dodele seoskih kuća sa okućnicom rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, Program dodele sredstava za kupovinu minibuseva predstavio je dekan Saobraćajnog fakulteta Nebojša Bojović, a kako je pesnik Ljubivoje Ršumović bio sprečen da prisustvuje o Programu „Miholjski susreti sela“ govorio je zamenik predsednika komisije Risto Кostov.
O značaju realizovanih programa su govorili i predstavnici lokalnih samouprava i meštani sela zbog kojih se svi ovi programi realizuju.
"Grad Užice je uspeo da pored sredstava koje se programom opredeljuju za infrastrukturno uređenje mesnih zajednica, poseban novac odvoji za mesne zajednice u kojima se dešavaju Mihiljski susreti sela. Odvojili smo još sedam miliona dinara za uređenje samog sela. Uradili smo jedan deo puta koji povezuje mesu zajednicu Lunovo selo sa opštinom Požega, napravili decije igralište u okviru škole, uredili centar sela i još sitne stvari. Dali smo sebi zadatak da to radimo u svakoj mesnoj zajednici u kojoj će biti organizovani Miholjski susreti. Sada se "vodi bitka" između mesnih zajendica u kojoj će od njih biti organizovani sledeći susreti", rekla je zamenica gradonačelnika Užica Mirjana Radivojčević.
Strahinja Zlatić koji je sa suprugom dobio kuću u Bačkom Petrovom Selu je pohvalio program koji mladima omogućava povratak na selo. On smatra da taj program treba da obuhvati i preduzeća, kompanije i zadruge kako bi mladi koji se vrate na selo mogli tamo i da pronađu posao.
Zlatić je odrastao na selu, ali se školovao u gradu gde radi i mnogo bi mu značilo da sada, kad čeka drugo dete, ima posao bliže kući.
"U mom selu je najviše dodeljeno kuća. Pre desetak godina mnogo mojih drugova je napustilo selo ali su počeli da se vraćaju", rekao je Zlatić.
Predsednik opštine Rekovac Aleksandar Đorjdević je rekao da je dodela minibuseva za prevoz seoskog stanovništava odličan primer kako država treba da ulaže u opštine.
"Ljudi se vraćaju iz gradova u sela. Mi iz malih opština smatramo da je budućnost Srbije u razvoju naših sela. Ministasrstvo ima odlične programe i projekte za vraćanje ljudi na selo. Vi dajete sve što je potrebno jednom selu a to su sredstva za kuće, zadruge, za prevoz a tome ste dodali i Miholjske susrete. Okupljanja su karateristična za celu Srbiju jer samo okupljanjem ćemo stići do boljih sela i bolje Srbije", kazao je Đorđević.Ministarstvo za brigu o selu je u 2022. godini sprovelo tri programa ukupne vrednosti 1,2 milijarde dinara, od kojih je najzapaženiji program dodele bespovratnih sredstava za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom.
U 2022. godini 980 seoskih kuća sa okućnicom kupljeno je sredstvima iz ovog programa (1,08 milijardi dinara) i one se nalaze u 396 sela širom Srbije, u 103 jedinice lokalne samouprave i u 22 upravna okruga.
Od početka sprovođenja ovog programa 2021. godine opredeljeno je 1,7 milijardi dinara, kupljena je 1.631 seoska kuća sa okućnicom u 570 sela koja se nalaze u 119 jedinica lokalnih samouprava u 27 upravnih okruga, čime je obezbeđen dom na selu za 5.000 ljudi koji imaju 2.250 dece (1.200 porodica, 200 mladih poljoprivrednika/ce i 231 samohrani roditelj).
Najjeftinija kuća staje 399 hiljade dinara, nalazi se u selu Torak opštine Žitište ima 64 kvadrata i sedam ari placa. Maksimalan iznos od 1,2 miliona dinara dostigle su kuće u opštinama Sombor, Sečanj, Zaječar, Ćuprija, Bojnik..
Кuća od 134 kvadrata sa najvećom okućnicom od 2,5 hektara nalazi se u valjevskom selu Dedevci sada je posed mladog poljoprivrednika koji ima 21 godinu.
Prosek godina dobitnika kuća je 29,8, a 300 podnosioca prijave prešlo je da živi iz grada u selo.
Najviše kuća za dve godine kupljeno je u Bačkoj Palanci - 110, sledi Sombor sa 93 kuće. Na jugu zemlje najviše kuća je kupljenom u Кnjaževcu, Aleksincu, Pirotu, Dimitrovgradu, Leskovcu, i Medveđa i Bujanovac po jedna.
Selo u kojem je dodeljeno najviše kuća je Bačko Petrovo Selo sa 55 kuća.
Na osnovu Programa dodele bespovratnih sredstava za kupovinu minibuseva za prevoz seoskog stanovništva ove godine 17 lokalnih samouprava dobilo je ukupno 120 miliona za te namene.
Među njima je devet lokalnih samouprava koje su u devastiranim područjima, a šest u četvrtoj grupi ravijenosti, jedna pripada trećoj grupi razvijenosti, a jedna drugoj.
Obezbeđen je prevoz u 368 sela od čega je 198 na nadmorskoj visini preko 500 metara, 1.300 putnika dnevno koristiće minibuseva na 49 linija.
U 2021. godini sredstva za nabavku minibuseva je dobilo 18 lokalnih samouprava.
Ukupno je za dve godine izdvajanjima iz budžeta od 238 miliona dinara 35 lokalnih samouprava dobilo sredstva za nabavku minibusa od čega 28 pripada četvrtoj grupi razvijenosti i devastiranim područjima.
Na taj način problem prevoza seoskog stanovništva rešilo je 847 sela Srbije od kojih se 517 sela ovih opština nalazi na nadmorskoj visini preko 500 metara. Dnevno će ovaj vid prevoza koristiti 3.800 putnika.
Pom osnovu Programa dodele bespovratnih sredstava za organizovanje manifestacije "Miholjskisusreti sela" ove godine je 87 lokalnuh samouprava dobilo novac za organizovanje jednodnevne ili višednevne manifestacije u svojim selima koja podržava negovanje kulture i tradicije, doprinosi obogaćenju društvenog i sportskog života.
Za ovaj program opredeljeno je 43 miliona dinara, a u njemu je učestvovalo 1.289 sela sa 150.000 učesnika i posetilaca.
Ukupno u 2021. i 2022. godini 250.000 učesnika i posetilaca doprinelo je obogaćenju društvenog i sportskog života u preko 1.800 sela širom Srbije.
Dodeljivano je do 500 hiljada dinara po jednoj prijavi, a ukupno je izdvojen 71 milion dinara za ovaj program za dve godine.
Ministarstvo za brigu o selu planira da u 2023. godini nastavi Program dodele sredstava za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom. Dnevno je u Ministarstvo pred kraj konkursa stizalo 13 do 15 zahteva, pa je projekcijom to 5.000 zahteva na godišnjem nivou.
Realizacijom svih tih zahteva za narednu godinu na selu bi ostalo ili prešlo da živi oko15.000 ljudi (7.000 dece i 9.000 odraslih).
Predviđeno je i rešavanje problema mobilnosti seoskog stanovništva naročito u rubnim, pograničnim delovima zemlje, na celovit, integralan način. Postoji spremnost Saobraćajnog fakulteta za izradu celovite studije.
U planu Ministarstva za brigu o selu za narednu godinu je i nastavak i druga dva programa od ove godine, ali i četvrtog, do sada aktuelnog programa razvoju zadrugarstva dodelom bespovratnih sredstava, koji je sprovođen četiri godine preko Кabineta ministra za regionalni razvoj i u 2021. godini preko Ministarstva za brigu o selu.
Od početka sprovođenja ovog programa formirano je preko 1.000 novih zadruga dok se u prethodnom periodu godišnje gasilo oko 100 zadruga, a novih skoro da nije ni bilo.
Od 2017. godine finansijski je pomognut rad 207 zadruga u ukupnom iznosu od 2,13 milijardi dinara (37 ratarskih, 34 voćarske i vinogradarske, 32 stočarske i 32 za preradu voća, 19 pčelarskih, 17 povrtarskih, šest za preradu lekovitog bilja, po jedna socijalna i turistička).
Sa sva četiri programa Ministarstva za brigu o selu obuhvaćeno je 1.527 sela u 129 jedinica lokalnih samouprava u Srbiji (od ukupno 179).
U planu za 2023. je i Program adaptacije ili rekonstrukcije domova kulture ili zadružnih domova u selima u moderne, multifunkcionalne objekte, za koji je u ovogodišnjem republičkom budžetu opredeljeno 154.770.000 dinara, i koji će seoskom stanovništvu približiti zdravstvenu zaštitu, neophodne administrativne usluge, kulurne sadržaje i biti mesta za njihovu socijalizaciju i društveni život.
Planirano je da takav objekat ima pet celina – ambulanta sa apotekom, opštinski/ poštanski šalter, sala bioskopskog tipa sa pozornicom, klub za mlade sa internet ćoškom i klub za penzionere.
Program pokretanja privrednih aktivnosti na selu usmeren ka obnovi starih zanata, novih zanata, samostalnih radnji, seoskog turizma i svih delatnosti koje su potrebne za normalno funkcionisanje sela.
CEO VIDEO MATERIJAL MOŽETE PREUZETI OVDE:
(Beta, 29.12.2022)