Ocenjen kao „delo ludosti”: Sretenjski ustav donet 1835. godine u Kragujevcu
Danas 15.02.2024 | Zoran Mišić

U istoriji državnosti i ustavnog razvoja Srbije Sretenjski ustav iz 1835. godine zauzima posebno mesto. – Reč je o prvom ustavu Srbije i njime je iskazan istinski državotvorni i demokratski potencijal srpskog naroda.
Sretenjski ustav simbolično sjedinjuje dva rukavca borbe koju su Srbi na početku 19. veka poveli u težnji za spoljašnjom i unutrašnjom emancipacijom: oslobođenje od strane vlasti i slobodna, zakonita unutrašnja uprava, ističe istoričar Predrag Ilić iz Istorijskog arhiva Šumadije u Kragujevcu. Po njegovom mišljenju pisac Sretenjskog ustava Dimitrije Davidović i autoritativni knez Miloš, uprkos suprostavljenim pogledima na unutrašnje uređenje zemlje, zajednički su