'Evropo, podrži nas': Studenti iz Srbije biciklima prešli 1.300 kilometara do Strazbura
Grupa studenata u blokadi vozila do Strazbura 1.300 kilometara. Pismo evropskim institucijama i Makronu: 'Nismo ovde da se žalimo. Srbiji treba podrška EU, ne tražimo sankcije, nego tračak istine i odgovornosti'.

„Važno je boriti se za prave vrednosti, a ovi ljudi sa kojima sam proveo 13 dana se bore baš za to."
Tim rečima jedan od studenata obratio se okupljenima na dočeku u Strazburu nakon pređenih više od 1.300 kilometara na biciklima.
Suze, zagrljaji, skandiranja, pesme i himne Evropske unije i Srbije obeležile su doček biciklista u utorak uveče.
Među njima su bili i evroparlamentarci iz Hrvatske Gordan Bosanac i Slovenije Irena Joveva.
„Čast nam je upoznati 'neke nove klince' koji odbijaju ćutati, njihov dolazak nije samo kraj jednog puta, već snažan poziv na solidarnost", rekao je Bosanac.
Dan kasnije, studenti su pročitali pismo za evropske institucije, ali i francuskog predsednika Emanuela Makrona u kojem ukazuju na trenutnu društveno-političku situaciju u Srbiji.
Zatražili su podršku Evrope, a pre svega Makrona kako bi, poručili su, ostali u zemlji koju vole i za koju se bore.
Sadržaj pisma za evropske institucije i Makrona se donekle razliku.
U pismima evropskim institucijama naveli su da u Srbiji „nema demokratije, da institucije ne rade, da o svemu odlučuje jedan čovek" i da je „zato potrebna pomoć Evrope".
- Geopolitički osvrt: Zašto su Evropa i svet tihi po pitanju studentskih protesta u Srbiji
- Pet stvari koje su obeležile studentske pohode po Srbiji
- Jesu li studentski protesti u Srbiji 'obojena revolucija' kako tvrde vlasti
POGLEDAJTE VIDEO DOČEKA STUDENATA U STRAZBURU
'Svaki okret pedala je bio protest protiv straha'
U pismu evropskim institucijama i Makronu, studenti su poručili da su došli iz zemlje „u kojoj je mnogo ljudi izgubilo veru i gde gde je pravda postala udaljeni eho".
„Nismo ovde da se žalimo, nego da ukažemo da se nada još kreće, a nekad se kreće i na dva točka.
„Odbili smo da odustanemo, svaki okret pedala je bio protest protiv straha", poručili su studenti u pismu koje je na engleskom jeziku pročitao njihov predstavnik.
Napisali su i da „žive u zemlji gde institucije služe interesu uskog kruga moći i gde su mediji pod pritiskom".
„Koren uzroka leži dublje od tragičnog događaja u Novom Sadu, zato pedalamo napred, nosimo poruku - Srbiji treba podrška EU, ne tražimo sankcije, nego tračak istine i odgovornosti", piše u pismu Makronu.
Pozvali su francuskog predsednika da pokaže u ono što govori i ističe - a to je važnost evropskih vrednosti.
„To bi značilo mnogo, ne samo nama, nego celoj generaciji koja želi da ostane u zemlji i popravimo je.
„Nismo vozili do Strazbura da bismo pobegli iz Srbije, nego da je vratimo", piše u pismu studenata Makronu.
Objasnili su da su se posebno obratili Makronu jer je predsednička funkcija institucija, što se, kažu, u Srbiji „zaboravlja".
- Makron u Srbiji: O Novaku Đokoviću, rafalima, Kosovu i vladavini prava
- Makron i Vučić: Srdačno o ekonomiji i emocijama, oprečno o Kosovu, posle i o Luju Vitonu
- Diplomatska istorija Srbije i Francuske: Od ratnih saveznica, preko „mračnih devedesetih", do „obnovljenog prijateljstva"
Makron i predsednik Srbije Aleksandar Vučić su u odličnim odnosima i često govore pohvalno jedan o drugom.
Vučić je pre sedam dana boravio u Parizu, rekavši da je prezadovoljan susretom sa Makronom.
„Kupili smo superkompjuter od francuske kompanije Atos za 50 miliona evra. Narednih dana plaćamo drugu ratu za Rafale, 411 miliona evra", rekao je Vučić.
Dodao je i da je pozvao Francusku da bude učesnik svetske izložbe EXPO 2027.
POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE IZ STRAZBURA






FOTOGRAFIJE DOČEKA U STRAZBURU




Kuda su sve prošli biciklisti?

Dočeci gradonačelnika

Studente su dočekali gradonačelnici nekolicine gradova kroz koji su prošli, poput Budimpešte i nemačkog Ulma.
Gradonačelnik Ulma Martin Ansbaher im je održao kraći govor, a potom na srpskom uzviknuo: „Pumpaj".
Taj uzvik postao je jedan od obeležja studentskih i antivladinih protesta u Srbiji.
Pre Ulma, studenti biciklisti su prošli kroz Minhen gde ih je dočekao i visoki sveštenik Srpske pravoslavne crkve vladika Grigorije.
Studenti su tu noć prespavali u pravoslavnoj crkvi u Minhenu.
„Oni su avangarda ne samo za Srbiju, nego i za celu Evropu", rekao je Grigorije za N1.

Pokvaren menjač? Nema problema, trčao i gurao bicikl

Na društvenim mrežama delio se snimak jednog od studenata kako je trčao putem do Štugarta, jedne od poslednjih stanica pred Strazbur.
Njemu se usput pokvario menjač na biciklu, ali je odbio da ga ostavi i preveze se automobilom deo puta.
„Brate, imaš vozilo za podršku iza", dobacio mu je jedan iz kolone vozila koja je pratila studente do Strazbura.
„Imam, ali odbijam da završim, da dođem do cilja peške, bez bicikle. Krenuo sam biciklom, završiću sa biciklom", odgovorio mu je student, za koga su naveli da se zove Bogdan.
Doček u Minhenu

U predvečerje 11. aprila, studenti biciklisti stigli su do Minhena, gde ih je dočekalo nekoliko stotina ljudi.
Pozdravio ih je i predstavnik gradonačelnika Minhena.
https://www.facebook.com/BBCNewsnasrpskom/videos/979467597636239
POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE SA DOČEKA U LINCU








POGLEDAJTE BBC SNIMKE DOČEKA STUDENATA U BEČU
https://twitter.com/bbcnasrpskom/status/1909354478920515914
POGLEDAJTE I FOTOGRAFIJE IZ BEČA






KRATKA PAUZA I DOČEK U BRATISLAVI 7. APRILA
https://www.facebook.com/100072495549965/videos/pcb.696468982779614/648424737822564
POGLEDAJTE SNIMAK IZ BUDIMPEŠTE GDE SU STUDENTI BICIKLISTI DOŠLI U SUBOTU, 5. APRILA
https://twitter.com/bbcnasrpskom/status/1908543343417503868


Kako je sve počelo?
Njih 80 sa svih univerziteta u Srbiji krenuli su iz Novog Sada 3. aprila.
Ispred Rektorata Univerziteta u Novom Sadu tog jutra 3. aprila su bile gužva i reči podrške.
I poneka čokoladica da se nađe usput, za podizanje energije.
„Želimo da u Strazburu budemo viđeni, da sve ovo ne ostane samo u našoj zemlji, jer treba svi da razumeju šta se ovde dešava i zašto radimo ovo što radimo", rekli su studenti za BBC na srpskom uoči početka vožnje.
„Ovime pokazujemo našu upornost, volju i želju", rekao je Saša, student Akademije umetnosti, novinarima u Novom Sadu.
„Mislim da ovakav podvig predstavlja sve ono što mi kao studenti radimo.
„Ovo je maraton i treba da se borimo do kraja, jer će ovo da traje", rekao je student novosadskog Prirodno-matematičkog fakulteta Nikola uoči polaska na pohod.
Pogledajte BBC video početka studentskog biciklističkog pohoda do Strazbura
POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE IZ NOVOG SADA







Šta su o poduhvatu rekli stručnjaci?
„Uh", procedio je Miha Koncilija, poznati slovenački biciklistički trener, kada sam mu saopštio šta je plan studenata-rekreativaca.
„To će biti izuzetno teško i veliki napor", dodao je Koncilija, čovek koji je otkrio Tadeja Pogačara, trostrukog pobednika najprestižnije biciklističke svetske trke Tur d Frans (Tour de France) i šampiona Điro d'Italija (Giro d' Italia).
Studenti žele da se obrate Savetu Evrope i liderima Evropske unije (EU).
U Briselu je u poslednje dve nedelje dva puta boravio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, gde je najviše evropske zvaničnike ubeđivao da na velikom protestu u Beogradu 15. marta protiv demonstranata nije korišćen „zvučni top".
Od pada nadstrešnice nedavno rekostruisane železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra, kada je poginulo 16 ljudi, traju antivladini protesti širom zemlje na kojima se zahteva krivična odgovornost za tragediju.
Otkako su se studenti pridružili protestima krajem novembra, demonstracije su se omasovile i gotovo da nema mesta u Srbiji gde bar jednom nije održan protest.
EU se od početka protesta nekoliko puta oglasila, ali uglavnom šturo i diplomatski, uz pominjanje prava na slobodu okupljanja i pozive na dijalog.
„Evropska komisija će tražiti odgovore o studentskim protestima i korišćenja navodnog soničnog oružja protiv mirnih demonstracija", poručeno je iz EU uoči posete Vučića.
Pogledajte video: Prodoran huk, strah i prekid tišine - šta do sada znamo o incidentu na protestu u Beogradu 15. marta
Kako su se pripremali?
Fizička aktivnost, ishrana, san i da nismo preopterećeni ostalim obavezama - u kratkim crtama Bane, student Akademije umetnosti (AUNS), opisuje fizičke i mentalne pripreme za put do Strazbura.
Grupa studenata je 31. marta odvezla test vožnju od Novog Sada i 116 kilometara udaljenog Čelareva, i nazad.
Cilj testa izdržljivosti bio je da izaberu najspremnije za vožnju do Strazbura.
„Kilometraža, grupna vožnja - formacija kako bismo bili što efikasniji, brzina koju smo morali da postignemo.
„Od sunca do kiše, prošli smo više vremenskih uslova”, kaže Bane o treninzima.
Pripremale su se i grupa studenata biciklista iz Beograda, Niša i Kragujevca.
„S obzirom da smo većinu upoznali tokom prethodnih putovanja, nije bilo teško da se dogovorimo i da ih ugostimo, kao što su oni nas," rekao je pred put Saša sa Akademije umetnosti.
Dodao je i da su pripreme protekle uspešno, a da je „podrška dijaspore izuzetna".
Od Beograda, odnosno Novog Sada do Strazbura automobilom je potrebno više od 12 sati vožnje (bez stajanja), navodi se na raznim internet stranicama.
„Oni treba da prođu 100-120 kilometara dnevno, i ako voze prosečnom brzinom od 20 kilometara na sat ili manje, voziće šest, sedam sati dnevno.
„Nije to lako...", rekao je pred njihov put slovenački biciklistički trener Koncilija u telefonskom razgovoru za BBC na srpskom.
Zašto su išli preko Mađarske, Austrije i Nemačke?
Jednostavno - zbog terena, kaže jedan od studenata i dodaje da nisu bili spremni za Alpe.
„Kao i u svemu, tako smo i u ovome ujedinjeni”, objašnjava student Bane.

Dok smo razgovarali, Koncilija je nekoliko puta uzdahnuo zbog studentskog pohoda ka Strazburu.
On ne pamti da je tako neko nešto pokušao (i uradio).
„Ako govorimo o profesionalcima u seniorskoj konkurenciji, njima je potrebno tri, četiri godine da se pripreme za neka velika takmičenja, dnevno treniraju/voze po nekoliko sati, po 1.000 sati leti provode na sedištu", kaže Koncilija.
Upitan kakve sve napore očekuju studente, uglavnom rekreativce, Koncilija odgovara da to uglavnom zavisi koliko su spremni i da se oni u boljoj formi prilagode slabijima.
Kaže i da treba računati na vremenske uslove i koliko to utiče na motivaciju.
„Ako pada jedan dan, još nekako i prevaziđeš, ali ako pada više dana... to su veliki napori, treba biti na biciklima šest, sedam sati."

Sedenje veliki izazov
Radomir Pavlović, dugogodišnji komentator biciklističkih trka na kanalu Jurosport (Eurosport), saglasan je da je pred studentima bio veliki izazov.
„Najvažnije je da imaju dobru logističku pripremu, plan rute, mesta za odmor, spavanje, da ne idu 'grlom u jagode'", rekao je Pavlović, iskusni biciklista, za BBC na srpskom.
Kao jedan od najvećih problema spomenuo je sedalni deo bicikla jer je biciklistima uvek najteže navići se na dugo sedenje.
„Ako neko trenira, vozi svakog dana po 30-40 kilometara, on je naviknut.
„Ali ako neko nema trening, nego sedne i vozi tri sata, sledećeg dana neće moći da sedi", ukazuje Pavlović.
Upozorio je pred njihov polazak u Strazbur i da je važno da imaju odgovarajuću opremu za sve vremenske uslove.

Pavlović iznosi i nekoliko najvažnijih saveta:
- Gume - važno je da prilagode gume dugačkoj vožnji;
- Rezervne patike - važno da imaju rezervne patike, po mogućstvu sa tvrdim đonom da se ne savijaju, mogu i planinarske, koje su se pokazale odličnim;
- Kabanica ili jakna koja ne prokišnjava;
- Nepromočivi ranac;
- Rezervna oprema (ako se natopi kišom i znojem, da može da se osuši).
- 'Mi za umor ne znamo': Crveni tepih za studente koji su dopešačili u Kragujevac
- Svi putevi doveli studente u Niš, doček uz suze i osmehe
- 'Ovo je raj': Kako je Beograd dočekao studente
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
(BBC News, 04.16.2025)
