Ko je vrhovni vođa Irana Ali Hamnei i koliko je uticajna njegova porodica
BBC na persijsom analizirao je život i porodicu najvišeg iranskog vođe, kakvu moć poseduje i kakvu ulogu njegovi sinovi igraju u politici zemlje.
Ajatolah Ali Hamnei je tek drugi vrhovni vođa Irana od Islamske revolucije 1979. godine, a tu poziciju je preuzeo još 1989. godine.
Mlade generacije Iranaca su ceo život provele pod njegovom vlašču.
On je u središtu složene mreže različitih centara moći, i može da stavi veto na bilo koje pitanje javne politike i da lično bira kandidate za javne funkcije.
Kao šef države i vrhovni komandant oružanih snaga, kao i Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC), poznatog i kao Revolucionarna garda, ima skoro apsolutnu vlast.
Rođen je 1939. godine u Mašhadu, drugom po veličini gradu u Iranu.
Drugo je najstarije od osmoro dece u religioznoj porodici.
Njegov otac je bio šiitski sveštenik srednjeg ranga, a šiitski islam je dominantni ogranak islama u Iranu.
Njegovo obrazovanje je uglavnom bilo posvećeno izučavanju Kurana, a već u 11. godini je stekao kvalifikacije sveštenika.
Ali kao i mnoge verske vođa u to vreme, i Hamnei je istovremeno bio i politički i duhovno angažovan.
Kao darovit govornik, pridružio se protivnicima tadašnjeg iranskog šaha, monarha koji je sa vlasti svrgnut tokom Islamske revolucije.
Godine je proveo u ilegali i zatvoru.
Šahova tajna policija ga je hapsila čak šest puta, zlostavljali su ga i bio je interno progonjen.
Godinu dana posle revolucije 1979. godine, ajatolah Ruholah Homeini imenovao ga je da predvodi molitve petkom u Teheranu, prestonici Irana.
Hamnei je 1981. godine izabran za predsednika Irana, a verske starešine su ga 1989. izabrale za naslednika ajatolaha Homeinija, koji je preminuo u 86. godini.
- Ko upravlja Iranom
- Ko je Reza Pahlavi, izgnani sin poslednjeg iranskog kralja
- „Iran bez kralja ne valja": Zašto neki Iranci sada traže oproštaj od izgnane carice
Koliko je moćan njegov sin Modžtaba?
Ali Hamnei retko putuje u inostranstvo i, prema izveštajima, skromno živi sa suprugom u centru Teherana.
Poznato je da voli baštovanstvo i poeziju.
U mladosti je pušio, što je neobično za sveštenike u Iranu.
U pokušaju ubistva 1980-ih, desna ruka mu je ostala paralizovana.
Sa suprugom Mansureh Hodžaste Bagerzadeh ima šestoro dece - četiri sina i dve ćerke.
Porodica Hamnei se retko pojavljuje u javnosti i medijima, i ima malo zvaničnih i proverenih informacija o privatnom životu njegove dece.
Od četvorice sinova, najpoznatiji je Modžtaba, drugi najstariji, zbog uticaja i značajne uloge koju ima u užem krugu saradnika njegovog oca.
Modžtaba je pohađao islamsku srednju školu Alavi u Teheranu, u koju tradicionalno idu deca visokih zvaničnika Islamske Republike.
Venčao se sa ćerkom Golam-Alija Hadad-Adela, istaknutog konzervativnog političara, i to u vreme kada još nije bio sveštenik.
U 30. godini je u gradu Komu počeo formalno versko obrazovanje u najpoznatijoj verskoj obrazovnoj instituciji u Iranu.
Do sredine 2000-ih, Modžtaba je stekao veći uticaj na politički život zemlje, iako mediji o tome retko izveštavaju.
U središte pažnje je dospeo posle kontroverznih predsedničkih izbora 2004. godine, kada ga je istaknuti opozicioni kandidat Mehdi Karubi javno optužio za zakulisne političke radnje u korist Mahmuda Ahmadinedžada, u otvorenom pismu upućenom ajatolahu Hamneiju.
Od 2010-ih, Modžtaba Hamnei se u javnosti sve češće opisuje kao jedan od najmoćnijih ljudi u Islamskoj Republici, a po nekim neproverenim izveštajima, otac želi da ga upravo on nasledi.
Međutim, zvanični izvori su više puta demantovali ove tvrdnje.
Iako Ali Hamnei nije kralj i ne može da preda presto sinu, Modžtaba ima veliki uticaj u krugu očevih tvrdokornih saradnika, kao i u kabinetu vrhovnog vođe, koji je moćniji od ustavnih institucija.
Mustafa Hamnei je najstariji sin u porodici.
Njegova supruga je ćerka Azizolaha Hošvagta, izrazito konzervativnog tradicionalnog sveštenika.
I Mustafa i Modžtaba bili su na frontu tokom Iračko-iranskog rata 1980-ih godina.
Treći sin, Masud Hamnei, rođen je 1972. godine.
Oženjen je Suzan Harazi, ćerkom poznatog sveštenika Mohsena Harazija, koji je povezan sa konzervativnim Udruženjem predavača u verskom obrazovnom centru u Komu, i sestrom Mohamada Sadeka Harazija, bivšeg diplomate reformističkih uverenja.
Masud se drži podalje od političkih krugova i o njemu se malo za.
Ranije je bio na čelu kancelarije zadužene za praćenje rada njegovog oca, koja deluje i kao glavni propagandni aparat ajatolaha Hamneija.
Bio je zadužen i za sastavljanje i uređivanje biografije i memoara njegovog oca.
Najmlađi sin, Mejsam Hamnei, rođen je 1977. godine.
Kao i trojica starije braće, i on je sveštenik.
Njegova supruga, čije ime se ne spominje u medijima, ćerka je Mahmuda Lolačijana, bogatog i uticajnog trgovca koji je finansijski podržavao sveštenike koji su zagovorali revoluciju pre 1979. godine.
Mejsam je sa bratom Masudom radio u Kancelariji za očuvanje i objavljivanje radova ajatolaha Hamneija.
Dve ćerke
O ćerkama Alija Hamneija ima malo dostupnih podataka.
Bušra i Hoda su najmlađe članice porodice i obe su rođene nakon Islamske revolucije.
Bušra je rođena 1980. godine i udata je za Mohamada-Džavada Mohamadija Golpajeganija, sina Golamhoseina (Mohamada) Mohamadija Golpajeganija, šefa kabineta ajatolaha Hamneija.
Hoda, najmlađe dete Hamneija, rođena je 1981. godine.
Udata je za Mesbaha el-Hoda Bagerija Kanija, koji je studirao marketing i predavao je na privatnom Univerzitetu imam Sadik u Teheranu.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- Zašto je Iran upleten u toliko mnogo sukoba
- Kakav je bio život žena u Iranu pre Islamske revolucije
- Šta je policija za moral u Iranu
- Žene u Iranu - pre i posle revolucije
- „Donesi pisanu dozvolu muža”: Problemi Iranki koje traže posao
- Zašto je Iran nazvao Albaniju „đavolskom zemljom“
(BBC News, 01.12.2026)













