BBC vesti na srpskom

Otkrivena nova vrsta divlje mačke, ali zna se samo za jednu živu jedinku

Ova divlja mačka dugo je pogrešno smatrana drugom, vrlo sličnom vrstom. Sada je identifikovana kao nova vrsta u Boliviji.

BBC News pre 2 sata  |  Helen Brigs - BBC, životna
Mala mačka gleda u kameru. Mačka ima crn nos, prugasto čelo i trouglaste uši. Dlaka joj je sivo-smeđa i ima pege poput leoparda.
Paola Nogales-Ascarrunz/Julie Van Collie
Jedina poznata živa jedinka novoidentifikovane vrste nalazi se u rezervatu za divlje životinje u Boliviji

Pegava mačka iz šuma Bolivije potvrđena je kao nova vrsta za nauku.

Ova mala mačka, otprilike veličine obične domaće mačke, prolazila je ispod radara zato što je bila pomešana sa drugim divljim mačkama koje dele slične pege i pruge.

Ali studije DNK pokazuju da je mačka zapravo vrsta za sebe, što ukazuje na to koliko toga nam i dalje ostaje nepoznato o nekim od najneuhvatljivijih svetskih sisara.

Naučnici se nadaju da će otkriće skrenuti pažnju na očuvanje tigrastih mačaka, grupe malih divljih mačaka koje se mogu naći širom američkog kontinenta, a koje dobijaju mnogo manje pažnje javnosti od njihovih većih rođaka kao što su lavovi, leopardi i tigrovi.

Tigraste mačke su male, pegave divlje mačke koje se mogu naći širom američkog kontinenta, od Kostarike, preko Bolivije do Argentine.

One izgledaju veoma slično, tako da čak i stručnjaci imaju problema da ih razlikuju.

„Fantastičan je rezultat da imamo novu vrstu za svet, a to je Leopardus tilcayo“, kaže Paola Nogales-Askarunz sa Universidad Major de San Andres u La Pazu, u Boliviji.

„Fantastično je da još postoje nove vrste koje čekaju da budu otkrivene: ne moramo da idemo do vulkana, ostrva ili da zalazmo duboko u more.“

Mačka stoji na polici. Mačka ima crn nos, prugasto čelo i trouglaste uši. Dlaka joj je sivo-smeđa i ima pege poput leoparda. Žičana mreža ograđenog prostora i tropsko lišće su vidljivi iza
Paola Nogales-Ascarrunz/Julie Van Collie
Mačka je dobila nadimak 'Tigrino'

Poznat je samo jedan potvrđeni pripadnik ove vrste - mačka koja živi u azilu za životinje u Boliviji - ali naučnici veruju da postoje i druge.

Ova desetogodišnja mačka pod nadimkom 'Tigrino' uputila je naučnike pravo na stazu novog otkrića.

Bolivijska naučnica doktorka Nogales-Askarunz je volontirala u azilu kad je primetila da ova mačka izgleda neobično.

Lokalni meštanin ju je pronašao u šumi i isprva je mislio da je domaća maca.

Kako je odrastala, međutim, postalo je jasno da se ne ponaša kao obična kućna mačka.

Oncila ili severna tigrasta mačka
Getty Images
Oncila ili severna tigrasta mačka izgleda vrlo slično novotkrivenoj vrsti

Doktorka je čula i za druge slučajeve susreta sa malim divljim mačkama u gustim šumama regiona Jungas, ali ih naučnici kasnije nisu istražili.

Da bi rešila misteriju, udružila je snage sa drugim istraživačima iz čitavog sveta kako bi istražila porodičnu istoriju tigrastih mačaka uz pomoć DNK živih životinja i muzejskih uzoraka.

„Ima vrlo malo zapisa ili slika, nema nijedne jedinke u muzeju, i zato se krila jer je niko nije tražio“, kaže Eduardo Eizirik, konzervacijski genetičar sa Papskog katoličkog univerziteta u Rio Grande do Sulu, u Brazilu.

Studija, objavljena u časopisu Current Biology, otkrila je još nekoliko iznenađenja, sugerišući da postoji pet vrsta tigrastih mačaka umesto tri, među njima i novoopisana Tilcaya cat (Leopardus tilcayo) iz Bolivije.

Međutim, identifikovanje vrste samo je prvi korak.

Naučnici sada moraju da razumeju njen raspon, ekologiju i pretnje sa kojima se suočava u divljini.

bolivija, bolivijska šuma
Getty Images
Bolivija je šumovita i u šumama žive hiljade retkih biljaka i životinja

Koistraživačica doktorka Kerolajn Sartor, iz Istraživačke jedinice konzervacije divljih životinja sa Univerziteta u Oksfordu, rekla je da je otkriće važno za konzervaciju zato što je nemoguće zaštititi vrstu ako ne znamo šta je ili gde živi.

„Ovo su životinje slične po veličini domaćoj mački, tako da biste pomislili da ih znamo sve do sada, ali ovo otkriće pokazuje koliko još biodiverziteta ostaje da se otkrije u nekim manje proučavanim regionima sveta“. rekla je ona.

Vrsta tigrastih mačaka smatra se ranjivom i pred izumiranjem zbog krčenja šuma, gubitka staništa i ilegalnog lova, mada su postojeće procene zasnovane uglavnom na prethodno priznatim vrstama.

Sve donedavno, samo dve vrste tigrastih mačaka bile su zvanično priznate: severna tigrasta mačka ili ončila (Leopardus tigrinus) i južna tigrasta mačka (Leopardus guttulus).

Još skorije, zamagljena tigrasta mačka (Leopardus pardinoides) bila je priznata kao zasebna vrsta.

Poznavanje individualnih vrsta pomaže stručnjacima da sastave akcione planove konzervacije kako bi zaštitili mačke i stanište u kojima žive.

Otkriće može da ima i širi uticaj na to kako naučnici klasifikuju svetske mačke.

I divlje i domaće mačke pripadaju biološkoj porodici Felidae, koja obuhvata svaku živu vrstu mačaka od malih kućnih ljubimaca do ogromnih tigrova.

Zvanično je priznata 41 vrsta, ali novo otkriće i saznanje da bi moglo biti još nekoliko vrsta tigraste mačke, tu brojku diže na 44 ili 45.

Veruje se da bi broj mačećih vrsta na svetu mogao da nastavi da raste kako genetske studije budu bacale više svetla na manje divlje mačke, koje su istorijski dobijale mnogo manje naučne pažnje od većih i harizmatičnijih vrsta.

mala domaća narandžasta mačka
Getty Images
Novo otkriće sugeriše da će se svetska porodica mačaka - sve domaće i divlje mačke, velike i male - sada biti uvećana sa 41 poznate vrste na 44 ili 45

Endrju Kičener, stručnjak za sisare u Nacionalnim muzejima Škotske, koji nije učestvovao u ovom istraživanju, kaže da male pegave južnoameričke mačke koje su uglavnom poznate kao tigraste mačke, tigrine ili ončile, predstavljaju „taksonomsku noćnu moru“.

„Ove mačke su jako zbunjujuće zato što izgledaju jako slično i ima vrlo malo uzoraka u muzejima, tako da mi još učimo kako da ih razlikujemo dok genetika otkriva nove vrste“, kaže on.

„Poslednjih godina uz napredak čitavog sekvenciranja genoma i pronalaženja više uzoraka iz divljine sa poznatim lokalitetima, makar je bilo moguće raspetljati ovu taksonomsku petlju.

„Naravno, ovo je samo najnoviji iz velikog broja koraka i možda nas usput čeka još iznenađenja.“

Džonas Leskoart sa Univerziteta u Antverpenu rekao je da je studija istakla i važnost muzejskih kolekcija.

„Bez njih, možda nećemo imati dovoljno informacija da pravilno protumačimo naše nalaze iz Bolivije.

„To je moguće samo zato što imamo ove prirodnjačke kolekcije koje se čuvaju za večnost“, kaže on.

BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

(BBC News, 09.18.2026)

BBC News

Povezane vesti »

Nauka & Tehnologija, najnovije vesti »