Wwf

Završna obuka profesora o zaštiti životne sredine

Završna obuka profesora o zaštiti životne sredine

Politika 15.12.2023
Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja (ZOUV) i WWF Adria, regionalna kancelarija Svetske organizacije za zaštitu prirode, završili su obuku profesora i nastavnika iz 182 osnovne i srednje škole širom Srbije kako bi učenicima kroz određene… »
WWF Adria: Treća runda pregovora UN o globalnom sporazumu o zagađenju plastikom završena bez plana

WWF Adria: Treća runda pregovora UN o globalnom sporazumu o zagađenju plastikom završena bez plana

N1 Info 20.11.2023
Treća runda pregovora UN o globalnom sporazumu o zagađenju plastikom završena je bez plana kako da se pregovori pomaknu dalje, uprkos tome što većina zemalja podržava snažan sporazum zasnovan na globalnim pravilima, saopštila je Svetska fondacija za… »
Kako sprečiti štetu od prekomerne upotrebe plastike

Kako sprečiti štetu od prekomerne upotrebe plastike

Politika 19.11.2023
Dok vlade u Najrobiju pregovaraju o globalnom sporazumu za rešavanje ovog problema, WWF Adria poziva građane da na njihovom sajtu wwfadria.org potpišu peticiju i tako daju svoj glas za budućnost bez plastičnog zagađenja. Većina plastike postaje smeće… »
Izveštaj o plastici Svetske organizacije za prirodu (AUDIO)

Izveštaj o plastici Svetske organizacije za prirodu (AUDIO)

RTV 14.11.2023
NOVI SAD - Prema procenama u svetu se trenutno proizvodi 430 miliona tona plastike godišnje, od čega su dve trećine proizvodi za jednokratnu upotrebu koji ubrzo postaju otpad. Izveštaj Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu ukazuje da bi globalno… »
Borba sa plastikom – sve smo bliže zabrani upotrebe jednokratnih plastičnih predmeta

Borba sa plastikom – sve smo bliže zabrani upotrebe jednokratnih plastičnih predmeta

RTS 09.11.2023
Godišnje se upotrebi više od pet milijardi komada plastičnih boca, čaša, tanjira za jednokratnu upotrebu, pribora za jelo. Plastike ima u hrani, vodi i u zemljištu, pa se s pravom pitamo koliko plastike svako od nas pojede. Svetska organizacija za… »
Zašto siromašne zemlje plastiku plaćaju deset puta više? Minimalno utiču na proizvodnju, a lošije prolaze od bogatih

Zašto siromašne zemlje plastiku plaćaju deset puta više? Minimalno utiču na proizvodnju, a lošije prolaze od bogatih

EurActiv 08.11.2023
Pravi trošak postupanja sa plastičnim otpadom je 10 puta veći za zemlje sa niskim prihodima nego za bogatije zemlje, uprkos tome što one troše daleko manje plastike, prema novoj studiji. Izveštaj koji je naručila Svetska fondacija za prirodu (engl… »
Siromašne zemlje plastika košta deset puta više nego bogate

Siromašne zemlje plastika košta deset puta više nego bogate

Bloomberg Adria 08.11.2023
Izveštaj Svetske fondacije za prirodu (engl. World Wide Fund for Nature - WWF) upozorava da stvarna cena plastike po životnu sredinu, zdravlje i ekonomiju može biti čak 10 puta veća u zemljama sa niskim prihodima, iako one troše skoro tri puta manje… »
Cena upotrebe plastike može biti 10 puta veća u zemljama sa niskim prihodima

Cena upotrebe plastike može biti 10 puta veća u zemljama sa niskim prihodima

BizLife 07.11.2023
U Izveštaju Svetske organizacije za zaštitu prirode ( WWF) upozorava se da stvarna cena upotrebe plastike po životnu sredinu, zdravlje i ekonomiju može biti 10 puta veća u zemljama sa niskim prihodima, iako one troše skoro tri puta manje plastike po… »
Samo devet odsto plastičnog otpada se reciklira: WWF upozorio na visoku cenu upotrebe plastike u zemljama sa niskim prihodima

Samo devet odsto plastičnog otpada se reciklira: WWF upozorio na visoku cenu upotrebe plastike u zemljama sa niskim prihodima

Danas 07.11.2023
U Izveštaju Svetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) upozorava se da stvarna cena upotrebe plastike po životnu sredinu, zdravlje i ekonomiju može biti 10 puta veća u zemljama sa niskim prihodima, iako one troše skoro tri puta manje plastike po… »
Da li ćemo vodu plaćati kao suvo zlato u budućnosti?

Da li ćemo vodu plaćati kao suvo zlato u budućnosti?

Biznis i finansije 25.10.2023
U izveštaju WWF-a naglašava se potreba za boljom adaptacijom na sve lošije uticaje klimatskih promena. Od 1970. godine je nestala čak trećina močvarnih područja, što automatski povećava broj ljudi koji nemaju pristup pijaćoj vodi. Godišnja ekonomska… »

Vesti dana »