Ferhadija, simbol poniznosti
Nedeljnik 07.05.2016 | Piše Andrea Vuković
Banjaluka je grad u kojem živi jako mnogo ljudi koje jako bole neobnovljene crkve u Federaciji, koji se žale na pet glasnih dnevnih poziva na molitvu, koji ne odobravaju što je Vlada Republike Srpske izdvojila 2 miliona maraka za obnovu Ferhadije u posljednjih 15 godina. Banjaluka je grad u kojem žive ljudi kojim neko treba da objasni da je Ferhat-pašina džamija skoro četiri i po vijeka dio jezgra grada, da je njen identitet snažniji od skoro svake druge građevine i da je Banjaluci sasvim prirodno da u
Ferhat-pašina džamija danas je mnogo više lažni simbol Banjaluke, prije svega njenog divljaštva iz 1993. i 2001. godine, a onda i njene tolerancije nakon otvaranja obnovljene džamije 7. maja 2016. godine. Ako je Banjaluka grad u kojem tinjaju nacionalne tenzije, ne bi griješio mnogo ko bi tvrdio da je to više danas nego što je bila u nekoj novijoj istoriji. A sasvim sigurno nije bila u proljeće 1993. godine, kada je neko nesmetano dovukao
