"Istorija Republike Srpske" (5): Begovat protiv sultana
Vesti online 21.08.2016 | Čedomir ANTIĆ, Nenad KECMANOVI

Bosanski pašaluk je početkom 19. vijeka tavorio kao krajnja periferija Osmanskog carstva. Mirom u Svištovu iz 1791. ustalila se granica carstva na krajnjem zapadu. Za razliku od Beogradskog i Vidinskog pašaluka, gdje su hrišćani činili izrazitu većinu stanovništva, u Bosni su muslimani bili brojna manjina, dok su u središnjim i zapadnim krajevima - a sa nastankom novovjekovne Srbije i u pograničnom pojasu na istoku, u Podrinju - bili u većini, ne samo gradsko već i seosko stanovništvo.
Bosna je bila krajište - granica prema Habzburškoj monarhiji. Begovat je svoju moć zasnivao na nasljednoj upravi nad vojno-administrativnim oblastima koje su se nazivale kapetanije. Vlast i uticaj kapetana značajno su ograničavali moć vezira, sa sjedištem u Travniku. Krajem 18. vijeka nastale su velike promjene u Osmanskom carstvu, a pravi potres izazvao je Napoleonov pohod na Egipat. Početkom 19. vijeka u Beogradskom i Vidinskom pašaluku