VOICE: Presuda JSO novi pokušaj prekrajanja istorije

Oslobađajuća presuda bivšim pripadnicima Jedinice za specijalne operacije predstavlja pokušaj prekrajanja istorije, kriminalizacije 5. oktobra 2000. i aboliranje onih koji su tada bili na gubitničkoj strani, ocenjuju sagovornici Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra (VOICE).

Istoričarka sa Instituta za noviju istoriju Srbije Olga Manojlović Pintar ocenila je za taj portal da je "kriminalizacija" 5. oktobra u funkciji konačnog obračuna sa idejom postojanja drugačijeg mišljenja, sa mogućnošću opozicionog delovanja i, u krajnjoj konsekvenci, sa principom smenjivosti vlasti.

Ona je kazala da je reč o osveti ljudi koji su na kratko izgubili političku moć pre 18 godina.

"Bezgranična je njihova bahatost nakon što su se vratili na vlast, a da nikada nisu odgovarali za sve što su činili tokom 1990-ih u Srbiji i van njenih granica. Sadašnja vlast se ne odriče svojih postupaka iz prošlosti. Naprotiv! Ona svoje delovanje prikazuje u kontinuitetu kao herojski put Srbije koji je napušten 2000. godine", kazala je Manojlović Pintar.

Prema njenim rečima, demokratske promene od 5. oktobra 2000. godine "unele su nadu i veru u mogućnost boljeg života i novu viziju budućnosti", dok je danas "svaki horizont budućnosti nestao".

Sociolog Ratko Božović ocenio je za VOICE da je u Srbiji na delu "regresija društva", jer je ono suočeno sa povratkom onih koji su "izazvali katastrofu i napravili haos od države", koji su predstavljali ratnu opciju tokom 1990-ih, a da je lustracija izostala "zbog trulog kompromisa".

On je dodao da je na delu "osveta za 5. oktobar", te da je sve što se dešava s presudom JSO "deo ekstremne političke strasti koja ide do patologije".

"Mi sada imamo povratak te patologije, uspostavljene 1990-ih godina. To je već farsa. Tragedija se već dogodila, a ovo je sad već farsa. Ovde se laž doživljava kao istina, a istina se doživljava kao najveća laž. Ovo je perverzija nad perverzijama", kazao je Božović.

Ekonomista Milan Kovačević za VOICE je rekao da je privatizacija nakon 2000. godine jedan od manjih uzroka propasti domaće privrede i dodao da je taj proces počeo 1989. godine i da još traje.

"Naša privreda je najviše propala sredinom 1992. godine, pod sankcijama, i 1993. godine sa hiperinflacijom. Te dve godine je ukupan BDP smanjen za polovinu! Ne znam da li to ima u istoriji još neke zemlje. Tako da nije privatizacija najviše kriva", kazao je Kovačević.

(Beta, 23.07.2018)