Zatiranje Srba u Hrvatskoj (9): Etničko čišćenje Dalmatinske zagore
Vesti online 03.12.2018 | Đ. Barović - Vesti

Iako se pod nazivom Dalmatinska zagora, ovaj region Hrvatske pominje tek posle Drugog svetskog rata, faktički je deo Zagore koji obuhvata gotovo celokupno zaleđe dalmatinske obale, a to je oko 150 kilometara dug pojas uz more omeđen planinskim masivima Kozjaka, Mosora, Omiške Dinare, Biokova i Rilića. Teritorijalno, to su područja opština Knin, Drniš, Benkovac, Obrovac, Sinj, Vrlike, Imotskog i Vrgorca.
Istražujući popise stanovništva u periodu od 111 godina, profesor Svetozar Livada ističe da se u tom periodu, odnosno do 1991, i građanskog rata, stanovništvo uvećalo za nešto više od 50 procenata, a da je nacionalni sastav svih tih godina bio relativno sličan: Hrvati su činili od 61 do 64 posto, a Srbi od 31 do 35 odsto ukupne populacije. "Fluktuacije nastaju posle 1971. godine kada broj stanovnika obe etničke skupine počinje blago da opada,