Granice reči na Balkanu
Dojče vele 01.04.2020
Da li je nepoznavanje jezika preduslov za poimanje drugog i drugosti kao neprijatelja? Takve tendencije najbolje se mogu uočiti u slučaju prevođenja književnosti s albanskog na srpski, hrvatski, bosanski jezik i obrnuto.
„Imate li naslov nekog albanskog ili kosovskog autora“, glasilo je pitanje upućeno brojnim beogradskim, novosadskim, sarajevskim i banjalučkim knjižarima i izdavačima. Najčešći odgovori su bili: „NE“ i „Samo da pogledam. NE“. Vladimir Manigoda iz beogradske izdavačke kuće „Kontrast“ kaže: „Nema dovoljno prevoda, odnosno ne postoji ozbiljna izdavačka industrija koja bi probudila interesovanje za autore ili ih učinila vidljivim.“ Matija Bošnjak iz izdavačke kuće
