Balkan i istorija: Pet stvari koje možda niste znali o Tvrtku Kotromaniću, prvom kralju Bosne

Iako je ban Kulin danas poznatiji zbog izreke u kojoj se našao, Tvrtko Prvi Kotromanić smatra se najznačajnijim vladarom bosanske srednjevekovne države.

O ovom banu i prvom bosanskom kralju koji je u 14. veku vladao dobrim delom Zapadnog Balkana i najvećom teritorijom koju je Bosna u istoriji imala danas se malo zna.

„Da anketirate ljude po jugoslovenskom jugu svi će znati o kralju Arturu i Merlinu, kojih nije bilo, jer su ljudi gledali `Mač u kamenu`, a o Tvrtku se ne zna.

„To je naša sramota, jer je on naše kulturno i istorijsko blago", kaže za BBC gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, koji je o njemu napisao i roman.

Na Imamovićevu inicijativu 2012. u ovom gradu podignut je spomenik Tvrtku, za koji kaže da je prvi još od njegove smrti krajem 14. veka.

• Stefan Nemanja i složena istorija spomenika na Balkanu
• Miroslavljevo jevanđelje ili kako se vekovima prepliću politika i kultura
• Spomenik kugi u Irigu - „Vreme kad su živi zavideli mrtvima"

Kada je izučavao život Tvrtka Kotromanića, koji je odrastao u tadašnjoj prestonici bosanske banovine - Srebreniku blizu Tuzle, iznenadio se koliko i sam ne zna.

Inspirisao ga je da napiše knjigu ne samo kao zemljak, već i kao „uspešan vladar i osoba koja veže".

„Izučavajući njegovo životno delo, rekao bih da je Tvrtko Kotromanić bio majstor harmonizacije među narodima", kaže Imamović.

Ko je bio Kulin ban i kako glasi izreka?

Sigurno ste makar jednom čuli nekoga kako kaže da neko priča „od Kulina bana..." i da pritom misli na nešto što se dogodilo jako davno i da je stoga opširan i nepotrebno dugo objašnjava.

Cela izreka glasi: „Od Kulina bana i dobrijeh dana".

Kulin je bio bosanski ban koji je vladao najkasnije od 1180. godine do oko 1204. godine.

Prema pisanju dubrovačkog istoričara Mavra Orbinija, on je nasledio prvog bosanskog bana - Borića.

Spoj bosanske, hrvatske i srpske dinastije

Tvrtko je bio potomak tri vladarske dinastije - bosanske, hrvatske i srpske.

On je sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, iz hrvatske kneževske dinastije Šubića.

Tvrtkova baba po ocu je Jelisaveta Nemanjić, ćerka srpskog kralja Dragutina.

„On je bio i jedno i drugo i treće, tri u jedan.

„Imao je moralno i zakonsko pravo da kaže da je i Bošnjak i Srbin i Hrvat, i to je bilo za vreme onog međunarodnog prava odlučujuće važno, jer kraljevstvo dođe u krizu kad nema muškog naslednika", kaže Imamović.

Tvrtko je na presto bosanskog bana, što je vladarska titula, došao iznenada.

Vlast je dobio posle smrti strica Stjepana Drugog Kotromanića, 1353. godine kad je imao 15 godina.

Od njega nasleđuje otprilike teritoriju današnje Bosne i Hercegovine sa nešto više primorja - do Metkovića i Stona u današnjoj Hrvatskoj.

U godinama koje su usledile, kad je stasao, uspeo je da pobedi u ratu sa moćnim ugarskim kraljem Lajošem Velikim.

Time je politički stekao dodatnu snagu.

Njegova burna vladavina koju su obeležili i sukobi sa plemstvom, trajala je oko četiri decenije.

Kad je pripojio deo Raške Tvrtko se krunisao kralja Bosne, Srba, Dalmacije i Primorja.

U to vreme u Srbiji nije bilo muškog naslednika loze Nemanjića, jer je poslednji srpski car Uroš, poznatiji po nadimku Nejaki, umro verovatno posle Maričke bitke 1371.

• Šta je tajanstveni simbol Banjaluke
• Jugoslavija na četiri točka

Mesto krunisanja - Mileševa ili Mile

Vladimir Ćorović, akademik i istoričar, u monografiji Kralj Tvrtko Prvi Kotromanić navodi da se „u leto 1377. Tvrtko dao krunisati u Mileševu, nad grobom Svetog Save, za kralja Srbije".

Tad imenu dodaje i nemanjićko vladarsko ime Stefan.

„Upada u oči da krunisanje nije obavljeno u Žiči, gde su se dotle krunisali svi kraljevi dinastije Nemanjića i to sigurno s toga što Žiča nije bila na Tvrtkovom području", dodaje se.

Iako je bliži tome da je Tvrtkovo uzimanje „srpske krune, kao krune nemanjićkih praroditelja" verovatno obavljeno u Srbiji, Ćorović u ovoj knjizi iz 1925. pominje i tumačenja pojedinih istoričara da Mileševo nije manastir Mileševa, već Mile.

Mile je poznato mesto bosanskih banova odakle se ova država razvijala, danas u blizini Visokog, mesta koje se nalazi 33 kilometra zapadno od Sarajeva.

Tom shvatanju blizak je i Enes Dedić, saradnik sarajevskog Instituta za istoriju.

On za BBC ističe da se već dva veka vodi polemika među istoričarima o mestu krunisanja Tvrtka Kotromanića.

„Ne postoji nikakav dokument koji bi verodostojno rekao da je krunisan tad i tad, tu i tu, već je to plod više dokumenata", ističe istoričar.

„Hronike iz tog vremena često nazivaju Mile Mileševo, a nijedan srpski vladar nije krunisan u Mileševi, to nije bila tradicija.

„Zašto bi Tvrtko kao bosanski kralj išao u Mileševu gde je grob Svetog Save, kad on za njega ne predstavlja ništa u tradiciji, dotad je on samo bosanski vladar koji je osvojio predeo oko tog manastira", ističe Dedić.

Iako indirektni potomak srpske vladarske dinastije i sa titulom koja je u imenu imala i Srbe, Tvrtko nije ostao u pamćenju Srpske pravoslavne crkve niti je postao svetac kao mnogi vladari iz dinastije Nemanjića.

Vladao najvećom teritorijom Bosne

Tvrtko je dolaskom na vlast nastavio stričevu politiku širenja države u tri pravca - na istok preko Drine, na jug na područje današnje Crne Gore, tada Zete i prema zapadu ka dalmatinskim gradovima koji su bili pod vlašću Ugara.

„Poslednje godine Tvrtkovog života Bosna je najveća, ne samo u Srednjem veku, već bilo kad u istoriji.

„To je teritorija koja se prostirala od Novigrada i Zrmanje na zapadu (mesta u današnjoj Hrvatskoj), do Prijepolja, Sjenice, Nikšića i Kotora na istoku, od reke Save na severu do dalmatinskih ostrva Korčule, Hvara i Brača na drugoj strani", objašnjava Dedić.

• Uputstvo o karantinu i distanciranju staro 432 godine
• Lečenje puno istorije: Zemunska bolnica - najstarija u Srbiji

Tvrtkov uspeh na bojnim poljima, ali i u diplomatiji, naglašava i Jasmin Imamović.

„Kako piše (istoričar) Vjekoslav Klaić u delu Povijest Bosne njemu je pošlo za rukom ono što nije srpskom kralj, caru Dušanu, niti hrvatskom Zvonimiru da ujedini slavenski jug pod okriljem Bosne.

„Niko pre njega u Srednjem veku to nije uspeo i bio je najmoćniji vladar slovenskoga juga", navodi Imamović.

Tvrtkova važnost leži u tome što je pokazao i koliki je geostrateški položaj Bosne, dodaje.

„Svi ujedinitelji su najduže uspevali ako je tačka oslonca bila tu i ako je bila mirna Bosna.

„I Josip Briz Tito kad je počeo ujedinjavanje, krenuo je u Bosni.

„U Bosni je bilo i zasedanje AVNOJ-a i tu smo svi dobili avnojevske granice, pa smo onda međunarodno priznati", pravi paralelu sa 20. vekom dugogodišnji gradonačelnik Tuzle, po zanimanju pravnik.

Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) bilo je politička organizacija koja je upravljala teritorijama koje su tokom Drugog svetskog rata oslobađali jugoslovenski partizani.

Kad se slože različitosti tog podneblja, oslobodi se velika energija koja može značiti stabilnost celom slovenskom jugu, smatra Imamović.

Osnovao Herceg Novi

Bosna je u njegovo vreme doživela veliki uspon i na privrednom planu - gradili su se rudnici, razvijala trgovina i podizali gradovi.

Tvrtko Kotromanić osnivač je grada Herceg Novi u Bokokotorskom zalivu u Crnoj Gori.

Herceg Novi počinje da se gradi 1382. kako bi bio ekonomska konkurencija Dubrovniku, koji u to vreme ima gotovo monopol nad trgovinom solju.

A prema tvrdnjama istoričara, ko je imao monopolsku poziciju, mogao je da diktira cenu i uslove trgovine.

U početku se grad zvao Sveti Stjepan ili Stefan, a zatim dobija naziv Novi.

„Tvrtku je bio potreban izlaz na more, jer je u Srednjem veku more najbrži transmiter ekonomskih, političkih, privrednih i kulturoloških prožimanja".

„So je tada, s obzirom na veliku količinu stoke - konj je glavno prevozni sredstvo i glavno sredstvo za rad, bio možda i najtraženiji artikal, jer je svako domaćinstvo moralo to imati", opisuje Dedić.

Dubrovčani su glavni trgovci na Balkanu još od kraja 12. veka i povelje Kulina Bana, napominje istoričar.

„Oni nisu samo trgovci, oni su poslovni ljudi koji imaju novac, kao danas biznismeni, i ulažu u razne stvari.

„Kad je počela eksploatacija rudnika, recimo, oni dođu zakupe rudarsko okno na godinu dana, daju neku svotu vladaru, a ostvare petostruki iznos", ističe Dedić.

U to vreme u Evropi raste potražnja za srebrom, a Srebrenik u Bosni i Novo brdo u Srbiji bili su u Srednjem veku najveći rudnici srebra u ovom delu kontinenta.

„To je Tvrtko shvatio i želeo je neku vrstu nezavisnosti.

„Međutim, zbog činjenice da je tri godine posle osnivanja grada Novi dobio Kotor, koji je već bio razvijeni centar, Herceg Novi nije prodisao punim plućima", napominje istoričar.

Tvrtkova vojska učestvovala u Kosovskom boju

Vreme vladavine Tvrtka Kotromanića poklapa se sa jednom od najzačajnijih bitaka u srpskoj i balkanskoj istoriji - Kosovskim bojem.

Tadašnji kralj Bosne i Srba nije lično učestvovao u bici 1389, ali jeste poslao vojsku da pomogne hrišćanskoj strani i zaustavi osvajanja Otomanske imperije.

„Tvrtko nije, ali jeste učestvovala bosanska vojska kojom je rukovodio Vlatko Vuković, bosanski vlastelin i vojskovođa.

„Vuković je poznat po tome da je porazio Osmanlije tri godine ranije", ističe Dedić.

Tvrtko Prvi Kotromanić umro je dve godine posle Kosovskog boja - 1391. u 53. godini.

Za života okolnosti su mu išle na ruku, a on je znao da ih iskoristi, kaže Jasmin Imamović.

„Bio je majstor trenutka i da iskoristi kad mu se ukaže prilika.

„Pritom, razumeo je da je tolerancija najviši stepen ljudskog delovanja i zato je danas važan", zaključuje Imamović.

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

(BBC News, 03.23.2021)