Regenerativna poljoprivreda u Srbiji: Razlike, izazovi i prednosti, evo šta kažu stručnjaci
Blic 15.01.2025

U kompaniji za koju radi Marko Bojin, regenerativnom poljoprivredom počeli su da se bave 2020. godine. Najpre je, kaže, to bilo na 50, a već u sledećoj godini na 215 hektara, piše RTS.
Prelazak na ovu vrstu proizvodnje podrazumeva skup mera, među kojima su prestanak obrtanja zemljišta kako bi se u njemu što manje remetili prirodni procesi, kao što su mineralizacija, fiksacija azota i razvoj mikroflore. Takođe, minimalnom obradom sprečava se velika emisija ugljen-dioksida u atmosferu. "Među merama su i prestanak korišćenja NPK đubriva, uvođenje pokrovnih useva tokom cele godine, sadnja vetrozaštitnih pojaseva za ojačavanje biodiverziteta,