Bezimeni jezik na Balkanu: "Maternji jezici stvaraju generacije mladih nacionalista"
Nedeljnik 22.07.2017 | Pišu: Žan-Arno Derans I Simon
Raspad Jugoslavije i produbljivanje nacionalnih razloga ostavilo je lingvističke posledice: postalo je prikladno govoriti bosanski u Sarajevu, hrvatski u Zagrebu, srpski u Beogradu ili crnogorski u Podgorici. Identifikujući regionalne varijante, lingvisti međutim priznaju da je ovaj jezik zajednički svim tim narodima, a neki žele da ga podele i prisvoje delove sebi
Prošlog 30. marta predstavljena je Deklaracija o zajedničkom jeziku (1) u Sarajevu, od brojnih regionalnih intelektualaca, u cilju da stavi tačku na lingvističke svađe koje su delile četiri bivše jugoslovenske republike od devedesetih. "Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji upotrebljava zajednički jezik - odgovor je potvrdan", navodi se u preambuli tog dokumenta, koji tvrdi: "Riječ je o zajedničkom standardnom
