Uspomene Anastasa Jovanovića, oca srpske fotografije (1) Oživeo Stefana Nemanju
Vesti online 15.11.2017 | M. Đorđević - Vesti

O Anastasu Jovanoviću, čoveku koga je istorija proglasila ocem srpske fotografije, pisalo se malo, i to uglavnom u 19. veku. Hrvat Kukuljević Sakcinski je napisao "Slovniku umjetnikah jugoslovenskih" 1858. godine, Andra Gavrilović "Znameniti Srbi 19. veka", u "Srpskom književnom glasniku", a Anastasova kći Katarina je objavila svoje uspomene na oca 1924. godine. I poznati pisac Veljko Petrović pisao je o prvom srpskom litografu (litografija je grčka reč i, uprošćeno govoreći, znači slikanje na staklu i iz
Jovanović je rođen u današnjoj Bugarskoj, u mestu Vrace, 1817. godine. Tu je živeo samo devet godina. Potom su ga deda i otac doveli u Beograd na školovanje. Litografisao je oko 300 slika, uglavnom vodeće ljude srpske istorije: starog župana Stefana Nemanju kako silazi s prestola, kralja Milutina kako pobeđuje Tatare, njegovog sina Stefana Dečanskog kome sveti Nikola vraća vid, patrijarha Arsenija Čarnojevića, crnogorskog kneza Danila Petrovića