Zablude o moći nauke
Danas 25.02.2018 | Piše: Predrag Slijepčević

Iako se korijeni nauke mogu smjestiti u 6. vijek p.n.e. i učenje prvih grčkih filozofa, vremenska tačka na kojoj se grčka racionalna misao kristalisala u praktične promjene našeg svijeta otprilike je prelaz iz 17. u 18. vijek.
Sa ključnim igračima na obje strane ove vododjelnice: Kopernik, Galilej, Kepler, NJutn, Lajbnic, Huk, Bernuli, Linej, Lavoazje i drugi. Pošto je relativna nezrelost nauke u kontekstu cjelokupnog ljudskog istorijskog iskustva nepobitna, postavlja se pitanje da li je nauka imala dovoljno vremena da sazri kao naša bezupitna alatka za razumijevanje i mijenjanje svijeta. Ovdje moram da citiram jednog od mojih intelektualnih istomišljenika, fizičara i