BBC vesti na srpskom

Čuvar nacističkog logora deportovan iz SAD u Nemačku

Nemačka dugo odbijala prihvati Jakiva Palija, 95-godišnjaka iz Sjedinjenih Američkih Država.

BBC News 22.08.2018
Studenti protestuju u Njujoru
Reuters
Mnogi su bili besni što Palij živi u Kvinsu

Bivši nacistički saradnik koji je služio u ozloglašenoj SS kao stražar u Drugom svetskom ratu, sada 95-godišnjak, stigao je u Nemačku nakon dugotrajne borbe za deportaciju iz SAD.

Jakiv Palij je bez državljanstva, jer mu je savezni sudija ukinuo američko državljanstvo 2003. godine.

Godinama je Nemačka odbijala da ga prihvati, jer nikada nije imao nemačko državljanstvo.

Nakon dolaska u Dizeldorf, odveden je u dom za stare, prema izveštajima iz Nemačke.

Američki ambasador u Berlinu, Ričard Grenel, pohvalio je novu vladu Nemačke i „ključno liderstvo" predsednika Donalda Trampa u rešavanju ovog slučaja.

Ko je Jakiv Palij

Vlasti veruju da je bio poslednji nacistički saradnik koji je živeo u SAD, a njegovo prebivalište u Kvinsu u Njujorku izazivalo je proteste stanovnika.

Palij je rođen na području Poljske, a taj deo je sada Ukrajina.

Tokom 1943. otišao je u trening kamp Travniki SS u Poljskoj, koju su okupirali nacisti.

Travniki je bio ozloglašen zato što je obučio hiljade civila iz tog područja da budu stražari u logorima smrti na Sobiboru, Treblinki i Belzecu.

Najzloglašeniji čuvar je bio Džon Demjanjuk, koga je nemački sud osudio za 28.000 ubistava na Sobiboru. Takođe su ga Sjedinjene Države deportovale, 2009. godine.

Međunarodni dan genocida: Romi protiv fašizma, ali i nezaposlenosti

Hans Asperger „sarađivao s nacistima“ u Drugom svetskom ratu

Jevreji su poslati u logore u sklopu operacije Reinhard, nacističkog plana ubijanja više od dva miliona Jevreja u okupiranoj Poljskoj.

Palij, koji je na slici za SAD vizu 1949
Reuters
Palij, na slici za SAD vizu 1949, odbija da prizna umešanost u zločine nacista

U Travnikiju je takođe bio smešten prinudni logor, u kojem je više od 6.000 Jevreja ubijeno u jednom danu - 3. novembra 1943. godine.

Palij je služio kao oružani stražar i imao je važnu ulogu u osmišljavaju uništenja Jevreja, naveli su iz Bele kuće.

Stigao je u SAD 1949. godine i dobio je državljanstvo 1957. godine.

Iako je američki sud odlučio da je pomagao u progonu zatvorenika, doneo je odluku da nije lično odgovoran za njegovu smrt. Deportacija je naređena 2004. godine, nakon što je sudija rekao da je Palij falsifikovao svoju imigracionu prijavu.

Sam Palij je negirao saradnju sa nacistima. On je Njujork tajmsu rekao 2003. godine da nikada nije bio u logoru i priznao je samo da je radio kao stražar, jer je verovao da će nacisti ubiti njegovu porodicu ako odbije.


Zašto je deportacija toliko dugo trajala?

Američke vlasti nisu mogle da ubede Nemačku, Ukrajinu i Poljsku da ga prihvate. Palij nikada nije imao nemačko državljanstvo.

Američki ambasador izjavio je da je do promene došlo sa novim kabinetom kancelarke Angele Merkel početkom ove godine. Grenel je u društvenim mrežama napisao da je predsednik Tramp takođe igrao važnu ulogu u organizaciji deportacije.

Ministar spoljnih poslova i pripadnih partije levog centra, Heiko Mas, izjavio je za novinare lista Frankfurter algemajne cajtung da je Nemačka imala „moralnu dužnost" da se „dogovori i suoči sa zločinima nacističkog terora".

Po dolasku u Nemačku, Palij je odveden u centar za negu u Ahenu, blizu grada Munster na zapadu zemlje.

Lovac na naciste Efram Zurof iz Centra Simon Vizental u Jerusalimu pohvalio je američku „odlučnost" da deportuje Palija i rekao da bi želeo da postoji način da ga dovede pred lice pravde.

Nemačka presuda u predmetu Džona Demjanjuka značila je da su tužioci mogli da izvedu pred lice pravde SS čuvare i da im se sudi za masovna ubistva, bez direktnog dokaza o učešću u zverstvima.

Međutim, tužioci u nemačkom gradu Vurzburgu su 2016. godine zaustavili predmet protiv Palija, navodeći da nema dovoljno dokaza.

Trenutno se istražuju četiri slučaja čuvara nacističkih koncentracionih logora. Jedan 90-godišnji Nemac optužen je ranije ove godine za pomaganje i podržavanje ubistava više od 13.000 ljudi u logoru smrti Aušvic-Birkenau.

(BBC News, 08.22.2018)

BBC News

Povezane vesti »

Ključne reči

Svet, najnovije vesti »