Kako energetska kriza menja Evropu: Ko plaća najviše, a ko najmanje?
BizLife pre 5 dana | BIZLife/K. J.

Energetska kriza je u punom jeku, pa se i cene električne energije i gasa za domaćinstva značajno se razlikuju širom evropskih prestonica, a prilagođavanjem na standard kupovne moći (PPS) dolazi do značajnih promena u rangiranju zemalja.
Cene energije, koje su skočile nakon rata u Ukrajini početkom 2022. godine, stabilizovale su se nakon godinu dana. Tokom 2024. godine, godišnja inflacija cena energije bila je uglavnom blago negativna. U 2023. godini troškovi za električnu energiju, gas i druga goriva činili su 5,5% ukupne potrošnje domaćinstava u EU, što je značajan izdatak, posebno za domaćinstva sa nižim prihodima. Indeks cena energije za domaćinstva (HEPI), koji prate Energie-Control Austria,