BBC vesti na srpskom

Pobeda proevropskih snaga na izborima u Moldaviji

Izbore su mnogi okarakterisali kao ključne za evropsku budućnost Moldavije.

BBC News pre 17 sati  |  Sara Rejnsford, dopisnica za
Predsednica Moldavije u plavom odelu pozira za kamere dok ubacuje glas u kutiju
Anadolu via Getty Images
Moldavska predsednica Maja Sandu upozorila je glasače da je njihova demokratije mlada i krhka i da je Rusija ugrožava

Proevropska Partija akcije i solidarnosti (PAS) predsednice Maje Sandu osvojila je apsolutnu većinu mesta u novom moldavskom parlamentu, pokazuju preliminarni rezultati izbora.

Proruska opozicija je ponovo izgubila.

Posle glasanja u nedelju, Sandu je upozorila na „masovno rusko mešanje“, rekavši da je ugrožena budućnost Moldavije, zemlje okružene Ukrajinom i Rumunijom.

Partija akcije i solidarnosti (PAS) osvojila je 50 odsto glasova, saopšteno je nakon što je prebrojana većina od 1,6 miliona glasova.

To je daleko ispred proruskog Patriotskog izbornog bloka koji je osvojio manje od 25 odsto.

Izlaznost je bila 52 odsto, što je više nego poslednjih godina.

PAS bi trebalo da ima 54 od 101 mesta u parlamentu, što je nešto manje nego u dosadašnjem sazivu - 61 poslanik.

Još jedna proevropska politička organizacija, Alternativni blok, dobiće, prema preliminarnim podacima, osam mandata.

Proruski Patriotski blok, prema podacima Centralne izborne komisije Moldavije, sakupio je približno 24,5 odsto glasova, odnosno 27 poslaničkih mesta.

Opozicioni lider Igor Dodon je proglasio pobedu čak i pre nego što su stigli rezultati i pozvao na proteste ispred parlamenta u glavnom gradu Kišinjevu 29. septembra.

Međutim, na protestu nije bilo mnogo ljudi i uglavnom su prisustvovali penzioneri.

I u ovom trenutku nema indicija da imaju značaj.

opozicioni lider igor dodon, izbori u moldaviji, protest u moldaviji
REUTERS/Vladislav Culiomza
Opozicioni lider Igor Dodon obraća se pristalicama na protestu u Kišinjevu
protest opozicije u moldaviji
DUMITRU DORU/EPA/Shutterstock
Bilo je i privođenja pojedinih učesnika protesta

Parlamentarni izbori smatrali su se presudnim za budući put zemlje ka Evropskoj uniji, a nad glasanjem se nadvila se senka 'masovnog ruskog mešanja', kako su govorili iz partije Maje Sandu.

Optužbe, koje su prvobitno iznele moldavske bezbednosne službe, ponovila je i proevropska predsednica Maja Sandu, koja je izjavila novinarima ispred biračkog mesta u glavnom gradu Kišinjevu da je budućnost zemlje, smeštene između Ukrajine i Rumunije, ugrožena.

Nedavna glasanja, pre svega na prošlogodišnjem referendumu, bila su mnogo neizvesnija, ali je ovog puta stranka Maje Sandu odnela ubedljivu pobedu.

Pre četiri godine, stranka predsednice Moldavije osvojila je 52,8 odsto glasova, sada nešto manje, ali neće morati da se oslanja na podršku drugih stranaka da bi formirala vladu.

Prema izbornim propisima, da bi prešla cenzus, stranka je morala da osvoji najmanje pet odsto glasova, a blok najmanje sedam procenata.

Reagovanja: Radost u Evropi, nezadovoljstvo u Moskvi

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozdravila je rezultat.

„Jasno ste pokazali koji je vaš izbor: Evropa. Demokratija. Sloboda“, napisala je na mreži Iksu.

Poljski premijer Donald Tusk pohvalio je Sandu, rekavši da je „spasila demokratiju“ i „zaustavila Rusiju u njenim pokušajima da preuzme kontrolu nad celim regionom".

„Dobra lekcija za sve nas“, dodao je.

Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski je u objavi na društvenim mrežama napisao: „Ovi izbori su pokazali da destabilizujuća aktivnost Rusije gubi, a da pobeđuje Moldavija u Evropi.“

Moskva je izrazila nezadovoljstvo.

„Iz onoga što vidimo i znamo, možemo da zaključimo da su stotine hiljada Moldavaca uskraćene mogućnosti da glasaju u Rusiji jer su im bila otvorena samo dva biračka mesta, što je naravno bilo nedovoljno“, izjavio je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja.

Atmosfera uoči i na dan izbora

Predizbornu kampanju su pratile međusobne optužbe vlade i opozicije o neregularnostima.

Uoči glasanja, policija je izvestila o dokazima o pokušaju Rusije da širi dezinformacije i kupuje glasove.

Desetine muškaraca je uhapšeno pod sumnjom da su putovali u Srbiju na obuku kako da koordinišu nemirima i koriste vatreno oružje.

BBC istraga otkrila je mrežu koja je obećavala novac onima koji bi objavljivali prorusku propagandu i lažne vesti.

Stranke naklonjene Moskvi odbacile su tvrdnje policije kao lažne i kao predstavu koju je, prema njima, režirala vlast kako bi zastrašila građane i pridobila njihovu podršku.

Ruska ambasada u Velikoj Britaniji odbacila je navode BBC novinara, optužujući Moldaviju i njene 'zapadne sponzore' da pokušavaju da skrenu pažnju sa unutrašnjih problema Kišinjeva.

U svim biračkim mestima koje je BBC posetio, bila je postavljena mala kamera koja je snimala prozirne glasačke kutije.

Izborni posmatrači su rekli da se sve snima, kako bi se moglo proveriti u slučaju prijava o nepravilnostima.

Mapa Moldavije
BBC

Pokazatelj napetosti koja je pratila glasanje su i dojave o bombama na biračkim mestima u Italiji, Rumuniji, Španiji i SAD-u.

U tim zemljama živi više od 270.000 glasača, za koje se govoril da su pretežno prozapadne dijaspore.

Slične dojave zabeležene su i u samoj Moldaviji, a troje ljudi je uhapšeno zbog sumnje da su planirale nemire dan posle izbora.

Igor Grosu, šef stranke predsednice Moldavije, okrivio je kriminalne grupe koje podržava Moskva za nedeljne incidente i apelovao na „strpljenje i smirenost“ kako bi se izborni proces nastavio.

Moldavija ima i prorusku separatističku enklavu Pridnjestrovlje duž granice sa Ukrajinom, u kojoj je prisutna ruska vojska.

Stanovnici ovog uskog pojasa zemlje imaju moldavske pasoše, ali moraju da pređu reku Dnjestar kako bi glasali.

Mnogi su izrazito naklonjeni Moskvi, a jedan od lidera Patriotskog izbornog bloka, Igor Dodon, izjavio je da je bilo „svakakvih uznemiravanja, kako bi im se onemogućilo da glasaju“.

Patriotski blok obuhvata Partiju socijalista koju predvodi bivši predsednik Igor Dodon, Partiju komunista koju predvodi još jedan bivši predsednik, Vladimir Voronjin, i stranku Budućnost Moldavije bivšeg premijera (2011-2008) Vasilea Tarleva.

Pored ove tri političke snage, u parlament ulaze još dve stranke, „Demokratija kod kuće“ koju predvodi nacional-konzervativac Vasile Kostiuk, koji se zalaže za ujedinjenje Moldavije sa Rumunijom, i „Naša stranka“ koju predvodi populista Renato Usatij.

„Ne ulazimo u brak ni sa Rusima ni sa PAS-om (strankom Maje Sandu)", rekao je Usatij na konferenciji za novinare po zatvaranju biračkih mesta.

Moldavci su pogođeni ruskim sveobuhvatnim ratom u susednoj Ukrajini, ali se istovremeno bore sa rastućim cenama i visokim nivoom korupcije.

Predsednica Maja Sandu osvojila je drugi mandat prošlog novembra i upozorila građane da je budućnost njihove demokratije u njihovim rukama: „Ne igrajte se sa svojim glasom, jer možete izgubiti sve!".

Lider socijalista Igor Dodon, jedan od glavnih rivala predsednice Sandu, pojavio se na nacionalnoj televiziji odmah po zatvaranja biračkih mesta i proglasio pobedu proruskih saveznika iz Patriotskog izbornog bloka, iako nije bilo izlaznih anketa niti objavljenih preliminarnih rezultata.

Zahvalivši Moldavcima što su glasali „u rekordnom broju“, pozvao je PAS vladu da se povuče, a pristalice svih opozicionih stranaka da u ponedeljak u podne izađu na ulice ispred parlamenta kako bi „branili" njihov glas.

„Nećemo dozvoliti destabilizaciju“, obećao je.

„Građani su glasali. Njihov glas mora biti poštovan, čak i ako vam se ne sviđa“, dodao je, obraćajući se predsednici Sandu i njenoj stranci.

Jednoj od stranaka u Dodonovom bloku zabranjeno je da učestvuje na izborima dva dana ranije zbog navodnog nezakonitog finansiranja.

Bivši moldavski predsednik i lider Partije socijalista Igor Dodon govori za medije
EPA/Shutterstock
Bivši moldavski predsednik i lider Partije socijalista Igor Dodon govori za medije
Članovi izborne komisije prazne glasačke kutije po zatvaranju biračkih mesta za parlamentarne izbore u Moldaviji, 28. septembar
Reuters
Članovi izborne komisije prazne glasačke kutije po zatvaranju biračkih mesta za parlamentarne izbore u Moldaviji, 28. septembar

Dan Spatar, koji je bio na jednom biračkom mestu u prestonici sa malom ćerkom, rekao je da bira evropsku budućnost umesto ruske prošlosti.

„Za ovo smo glasali pre četiri godine i zaslužujemo da nastavimo tim putem. Vidimo šta se svakodnevno dešava u Ukrajini i to nas brine", rekao je za BBC.

Marina je rekla da glasa „za mir u Moldaviji, za bolji život, za rast naše ekonomije".

„Bilo bi veoma teško za zemlju da nastavi evropski put sa proruskom vladom", dodala je.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

(BBC News, 09.29.2025)

BBC News

Povezane vesti »

Ključne reči

Svet, najnovije vesti »