Bocan-Harčenko: Učinićemo sve da građani ne osete posledice sankcija NIS-u

Ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko rekao je da je Rusija svesna da su sankcije koje su SAD uvele Naftnoj industriji Srbije (NIS) ozbiljan problem i da stvaraju rizike ali da će "učiniti sve" da građani ne osete njihove posledice i da energetska bezbednost Srbije ne bude ugrožena.
"Svesni smo da će (sankcije) doneti određene poteškoće u radu NIS-a ali učinićemo sve da se situacija reši na najbolji mogući način", rekao je Bocan-Harčenko u intervjuu za današnju Politiku.
Ocenio je da sankcije nisu iznenađenje i da su ih "prihvatili ozbiljno, ali mirno, bez preteranih emocija koje bi mogle da otežaju donošenje racionalnih odluka".
Po njegovim rečima, ruska ambasada i ruske institucije u stalnom su kontaktu sa rukovodstvom NIS-a, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić je svakodnevno uključen i "drži sve pod kontrolom", što je, kako je dodao, "potpuno razumljivo jer NIS nije samo pitanje energetske, već i socijalne bezbednosti zemlje".
Ambasador Rusije je ukazao da je kompanija blagovremeno preduzela sve neophodne mere i pripremila se za ovakav scenario, da ima dovoljno zaliha tako da se ne očekuju ozbiljni poremećaji na tržištu ni nestašica goriva.
"Ruska Federacija i Srbija zajednički će učiniti sve da građani Srbije ne osete sankcije u negativnom smislu i da energetska bezbednost Srbije ne bude ugrožena. Siguran sam da će i ove zime u domovima u Srbiji biti toplo, bez obzira na sve poteškoće koje sankcije donose", rekao je Bocan-Harčenko.
{Related:232444}
Na pitanje o značaju NIS-a u širem okviru rusko-srpske saradnje ambasador je rekao da je to ključna kompanija za Srbiju, stub energetskog sistema i važan faktor u ukupnom ekonomskom razvoju zemlje a da odnos Rusije prema Srbiji i lično razumevanje predsednika Vučića i Vladimira Putina čine da "ovde nije reč o 'kapi u moru' već o strateškom partnerstvu i odgovornosti".
"Gasprom i Gaspromnjeft su ozbiljne kompanije koje će učiniti sve da se posledica sankcija ublaže i da se stabilnost održi", rekao je on.
Govoreći o sankcijama SAD, rekao je da ta odluka potiče još iz prethodne administracije predsednika Džozefa Bajdena, te da je aktuelna administracija samo nastavila.
Stav Vašingtona, rekao je Bocan-Harčenko, je jasan, "njihov cilj je da Rusije politički i ekonomski uopšte nema".
"Jasno je da su sankcije instrument ekonomske konkurencije i Zapad ih koristi kao sredstvo pritiska da bi ojačao sopstvenu ekonomiju, zaštitio svoje tržište i, u krajnjoj liniji, naterao druge države da prihvate politička rešenja koja mu odgovaraju, a često su suprotna njihovom nacionalnom interesu", rekao je on dodajući da takva praksa predstavlja "oblik neokolonijalnog pristupa".
Rekao je i da se sankcije koriste kao jednostrani politički alat a ne kao instrument međunarodnog prava.
Ambasador je rekao da su sankcije uvedene Rusiji na početku imale uticaj ali da je ona "uspela da se prilagodi i da ekonomski ojača", te da je ruska ekonomija "danas stabilna, diversifikovana i pripremljena čak i za nove izazove" i da sankcije "nisu ostvarile efekat koji su njihovi kreatori očekivali".
Upitan da protumači poruku bivše britanske premijerke Tereze Mej da Rusiji nije mesto na Balkanu ni u Evropi, Bocan-Harčenko je rekao da ne samo ona već i brojni evropski zvaničnici često ponavljaju slične poruke, a da je sa druge strane princip Rusije "jednostavan", da gradi odnose zasnovane na ravnoteži interesa i uzajamnom poštovanju i da je to sa Srbijom "posebno izraženo".
"Naši odnosi utemeljeni su na nacionalnom interesu i međusobnom poverenju. Beograd, uprkos pritiscima, dosledno zadržava svoj stav o nepristupanju sankcijama protiv Rusije, što mi izuzetno poštujemo", rekao je Bocan-Harčenko.
On je naglasio da odnos Rusije prema Srbiji ostaje "bratski i prijateljski" ali da istovremeno uvažavaju njen nacionalni interes, kao i činjenicu da saradnja dve zemlje daje konkretne rezultate u energetici, privredi i drugim oblastima.
Govoreći o Kosovu rekao je da Zapad ima kontradiktoran stav prema njemu, da se poziva na pravo Kosova da bude nezavisno a kad je u pitanju Ukrajina poziva se na princip teritorijalnog integriteta što je "očigledna kontradikcija".
Rekao je da Rusija podržav suverenitet i teritorijalni integritet Srbije i neće priznati "jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova" kao i da Rezulucija 1244 ostaje ključni dokument za rešavanje tog pitanja u ukupne stabilnosti regiona.
"Zemlje koje su priznale nezavisnost Kosova direktno su prekršile osnovne principe i suštinu te rezolucije", rekao je on.
Ambasador je naglasio da su potpuno različita pitanja Kosova i Ukrajine.
"Na Kosovu niko nikad nije zabranjivao albanski jezik, dok su u Ukrajini vlasti zabranile upotrebu ruskog jezika i otvoreno diskriminisale stanovništvo koje je istorijski i kulturno vezano za Rusiju", rekao je on.
On je rekao da stanovnici Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja nisu podržali režim u Kijevu koji vlada "nakon državnog udara 2014" i iskoristili su svoje demokratsko pravo na referendumu i izrazili volju da budu u Rusiji, dodajući da je i to u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija.
(Beta, 11.10.2025)