Zašto srpsko plavo zlato umesto u Rusiji završava u kazanu
Sputnik 23.09.2018 | Mira Kankaraš Trklja
Ne valja kad ne rodi šljiva, ne valja kad rodi, kao ove godine. Muke s cenom. Takav je slučaj sa srpskim voćarima jer najveći deo njihovih proizvoda na tržišu završi u svežem stanju, kao sirovina.
Za razliku od prošle godine kada je podbacio rod šljive, srpskog brenda po kome su nas kao izvoznika prepoznavali i u 19. veku, ove godine je toliko rodila da samo stvara brige proizvođačima. Idealna proizvodnja šljive po hektaru, što je oko 500 stabala, iznosi 30 tona, a prošle godine ubrana je tek trećina. Nestašica je diktirala cenu, pa je ona lane išla i do 50 dinara po kilogramu. „Ove godine se očekuje prosečan rod do pola miliona tona
