Krvna grupa kao sudbina
Dojče vele 13.11.2021

Kada je Karl Landštajner u Bečkom kliničkom nedeljniku 1901. objavio tekst „O pojavama aglutinacija normalne ljudske krvi“, nije mogao znati da će mu otkriće krvnih grupa posle nekoliko decenija doneti Nobelovu nagradu.
Ono što je za nas deo svakodnevice – svrstavanje ljudske krvi u četiri grupe (A, B, AB i 0) – pre samo 120 godina nije na taj način postojalo. Kark Landštajner je uočio da ljudima ne prija baš svaka ljudska krv. Mešanje krvi dve ljudske jedinke nekada je dovodile do problema, a nekad ne. Odgovor na pitanje šta ljudsku krv čini kompatibilnom sa krvlju drugog ljudskog bića Landštajner je dao na način koji ga je proslavio i ovekovečio. Otac krvnih grupa Karl