Propala računica slovenske Katoličke crkve
Al Jazeera 14.12.2018 | Tomislav Šoštarić
Za razliku od Hrvatske, Srbije i BiH, gdje stavovi i mišljenja dominantnih konfesija o mnogim društvenim i političkim pitanjima imaju priličan utjecaj na građane, pa ih niti politika ne može ignorirati, u najsjevernijoj bivšoj jugoslavenskoj republici situacija je, kao i po mnogim drugim pitanjima, bitno drugačija.
Po Ustavu Slovenija je sekularna, no taj je proces vrlo jak, a tamošnji stručnjaci opisuju ga sličnim procesima u zapadnim europskim zemljama. Službenih podataka o religijskoj pripadnosti građana nema – kako objašnjava sociolog Gregor Lesjak, posljednji popis stanovništva koji je uključivao i pitanje vjeroispovijesti održan je 2002. godine. Dostupni su zato podaci većinske Katoličke crkve, a prema njima, kako navodi, 74 posto građana kršteno je u Katoličkoj crkvi,
