Polemika o cenzusu: Ko ima najniži, a ko najviši izborni prag u regionu i Evropi
N1 Info 17.01.2020 | Nikola Kojić

Najava predsednika Srbije Aleksandra Vučića da bi cenzus u Srbiji mogao da bude spušten sa pet na tri odsto otvorila je polemiku u javnosti, a kao glavni argument za donošenje takve odluke Vučić je naveo podizanje nivoa reprezentativnosti parlamenta. Analizirali smo u kojoj meri bi takva promena u predvečerje izbora doprinela većoj reprezentativnosti Skupštine Srbije, uz komparativni pregled visine izbornog praga u ostalim evropskim državama koje imaju proporcionalni izborni sistem.
U najvećem broju zapadnoevropskih demokratija izborni prag iznosi pet odsto, što se u praksi pokazalo kao dobro rešenje za sprečavanje ulaska ekstremističkih stranaka u parlament, kao i za stvaranje stabilnije skupštinske većine. Izborni prag od tri odsto ili manje ima deset evropskih država, cenzus između tri i pet odsto (uglavnom četiri) ima sedam zemalja, dok 22 države imaju pet odsto i više. Najniži formalni cenzus za ulazak pojedinačne partije u parlament ima