Kragujevački istoričar Predrag Ilić o Sretenjskom ustavu
Glas Šumadije pre 4 dana | Jovanka Nikolić

Hatišerifi iz 1830, 1833. i Berat iz 1830. godine predstavljaju jedinstven akt kojim su regulisani odnosi između Kneževine Srbije i Turskog carstva i unutar same Srbije.
Kao takvi oni su predstavljali konstitutivni akt Kneževine Srbije. Specifičnost ovih akata ogledala se i u tome što su doneti van zemlje, tj. u Carigradu, i što su u njegovoj izradi učestvovali sizereni, pokroviteljski dvor (Rusija) i Kneževina. Učešće naroda u donošenju ovih akata bilo je zanemarljivo, a sve poslove obavljalo je uglavnom knez sa svojim savetnicima. Hatišerifi i Berat imali su svojih nedostataka jer njima nije u potpunosti bio rešen odnos Kneževine