Šta je legionarska bolest koju izaziva bakterija legionela
Teži je oblik zapaljenja pluća, izaziva je bakterija legionela i prenosi se udisanjem zaraženih kapljica vode.

Napada uglavnom pluća, izaziva je bakterija legionela koja pretežno živi u rekama i jezerima, može da dospe do vodovodnih sistema, a ukoliko se ne leči na vreme može da dovede i do smrti.
Reč je o legionarskoj bolesti, prvi put dijagnostikovanoj pre više od četiri decenije među američkim vojnim veteranima.
Bakterija legionela pronađena je u vodovodnom sistemu Instituta za majku i dete „Dr Vukan Čupić" u Beogradu, nekoliko nedelja pošto se kompletno ispitivala voda, a Gradski zavod za javno zdravlje dao je stručno mišljenje kojim je potvrđena kontaminacija vode.
Zbog dezinfekcija cevi, voda se periodično neće koristiti u bolnici, niti će moći da se obavljaju mnoge laboratorijske analize.
Legionarska bolest je teži oblik zapaljenja pluća i prenosi se udisanjem zaraženih kapljica vode, objašnjava Slavica Plavšić, pulmološkinja.
„Može da izazove i mnogobrojne mentalne poremećaje, ali i probleme sa srcem", dodaje za BBC na srpskom.
Otkud ova bakterija u vodovodnim cevima beogradskog Instituta i koje mere su preduzete iz ove zdravstvene ustanove nisu odgovorili na pitanja BBC-ja.
Šta su simptomi i kako se leči legionarska bolest?
Bakterije legionele se najčešće razmnožavaju u stajaćoj vodi pri temperaturi od 20 do 50 stepeni Celzijusa, objašnjava pulmološkića Plavšić.
Legionarska bolest se obično razvija dva do deset dana posle izlaganja bakterijama, a najčešći simptomi ove bolesti su:
- povišena temperatura do 40 stepeni Celzijusa,
- bol u mišićima, grudima i ždrelu,
- glavobolja,
- kašalj,
- dijareja.
Bakterija je otporna i na hlor i hlorizaciju vode, te je ima i u rezervoarima vode, a dospeva i do vodovodne distributivne mreže odakle može da stigne i do bolnica, rekreativnih centara, domaćinstava, objasnila je Elizabeta Ristanović, načelnica Odeljenja za mikrobsku genetiku i imunologiju Vojnomedicinske akademije (VMA).
Izvor infekcija su često i fontane, instalacije za hidroterapiju, bazeni s turbulentnim strujanjem vode, ukazala je.
Blagi oblik legionarske bolesti poznat je kao Pontiac groznica i može da izazove groznicu, drhtavicu, glavobolju i bolove u mišićima, ali ne inficira pluća i simptomi nestaju u roku od dva do pet dana, objašnjava doktorka Plavšić.
Legionarskom bolešću može da se zarazi bilo ko, ali su posebno u riziku stariji, pušači i ljudi sa oslabljenim imunološkim sistemom, ukazuje.
Leči se antibioticima i simptomatskom terapijom, često u zdravstvenim ustanovama.
„Ako se ne leči, smrtnost je visoka i premine između 15 i 20 odsto obolelih, dok je kod adekvatnog lečenja taj broj četiri puta manji", navodi Plavšić.
- Upala pluća: Od bezazlene do smrtonosne bolesti
- Otkriven uzrok misterioznih smrti od posledica upale pluća u Argentini
- Šta je leptospiroza, zaraza koja se širi Sarajevom
Od Amerike do Španije i Hrvatske
Bakterija legionela je prvi put otkrivena 1976. godine, kada je u jednom hotelu u Filadelfiji među američkim vojnim veteranima (legionarima) izbila epidemija upale pluća.
Više od 180 vojnika je obolelo, a 29 preminulo.
Jedna od poznatijih epidemija legionarske bolesti zabeležena je 2001, u Mursiji, u Španiji - dijagnostikovana je kod više od 300 ljudi, piše enciklopedija Britanika.
Oko 1 od svakih 10 osoba koje obole od legionarske bolesti umreće zbog komplikacija nastalih usled bolesti.
Broj obolelih u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi poslednjih godina je oko 18.000, dok je u Evropskoj uniji do sada prijavljeno oko 600 epidemija, podaci su kojima raspolaže doktorka Ristanović sa VMA.
U Hrvatskoj je 2023. legionarsku bolest imalo 65 pacijenata, dok je četvoro preminulo.
Godinu dana ranije 48 ljudi bilo je zaraženom bakterijom legionele, dok je broj smrtnih slučajeva bio isti.
U Srbiji je 2024. samo kod jednog pacijenta dijagnostikovana legionarska bolest, dok je godinu dana pre bilo sedam slučajeva, prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut".
„Ova bolest je često neprepoznata i spada u grupi atipičnih pneumonija bez dokaza šta je uzrok", zaključak je doktorke Ristanović.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- Šta je kozja kuga i da li je opasna po ljude
- Koliko su česte pojave neobjašnjivih zaraznih bolesti
- Majmunske boginje: Može li epidemija da bude zaustavljena
- Humani metapneumovirus: Treba li svet da bude zabrinut
- Pet stvari koje treba da znate o upali pluća
- Udišu zagađeni vazduh da pomognu nauci
(BBC News, 07.09.2025)
